Akcijski plan za priuštivu energiju, koji treba iduće sedmice objaviti Europska komisija, predviđa smanjenje nameta vezanih za zelenu energiju te PDV-a što bi onda trebalo voditi ka smanjenju energetskih troškova za evropske potrošače.

No, treba ipak napomenuti da reforma porezne politike na području energije čeka još od 2021. godine kada je predložena direktiva o oporezivanju energije oko čega se još nisu do kraja uspjele dogovoriti zemlje članice.

Evropska komisija želi niže troškove energije kako bi EU bila u boljoj poziciji u odnosu na Kinu i SAD kojima upravo niži troškovi u tom segmentu daju konkurentsku prednost.

Porezna je politika jedno od područja u kojima se traži suglasnost svih članica EU-a i zbog toga je bilo kakve odluke teško donijeti. Ono što najviše dijeli zemlje je pitanje treba li vazdušnim i pomorskim prijevoznicima i dalje dopustiti da uživaju korištenje fosilnih goriva bez poreznih nameta.

“Vijeće ministara bi trebalo zaključiti reviziju direktive o oporezivanju energije, predložene 2021. godine, kojoj je cilj usklađenje oporezivanja energenata s politikama EU-a u sektoru energetike i klimatskih pitanja što podrazumijeva promicanje čistih tehnologija”, navodi se u nacrtu dokumenta Evropske komisije.

Među prijedlozima su porezne olakšice za domaćinstva s niskim prihodima.

Odbor za industriju i energetiku Evropskog parlamenta pozvao je EU da ubrza promjene mjerama koje će poticati lokalnu proizvodnju, skladištenje, dijeljenje i potrošnju obnovljive energije.

Plan smanjenja troškova energije treba biti objavljen 26. februara zajedno s takozvanim dogovorom o čistoj industriji. Ideja je dati smjernice vladama da smanje poreze na električnu energiju na najmanju moguću mjeru u skladu s trenutačnom regulativom.

U Hrvatskoj je stopa PDV-a na struju 13 posto.

Evropska komisija razmatra i načine pomoći mimo porezne politike kao što je promicanje smanjene potražnje kako bi se umanjio rast cijena u trenucima najveće potrošnje električne energije te tržišni način promicanja poboljšanja energetske učinkovitosti, prenose Financije hr.

Raspravlja se i o zajedničkom nastupu u uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi se smanjila nabavna cijena. Štaviše, prijedlog je i da se primijeni “japanski model” investiranja u izvozne kapacitete proizvođača LNG-a radi izgradnje čvrstih veza s dobavljačima.

Europska komisija želi također razdvojiti cijene električne energije od visokih i volatilnih cijena plina kako bi firmama bilo lakše ostvariti dugotrajne ugovore o kupnji struje s proizvođačima iz obnovljivih izvora.

Nedavna je analiza cijena električne energije u glavnim gradovima članica EU-a pokazala da Zagreb, kao i većina glavnih gradova u središnjoj i jugoistočnoj Evropi, ima niže cijene energenata od onih na zapadu ili sjeveru Evrope, no troškovi domaćinstva za energiju su razmjerno viši zbog niže razine dohodaka, odnosno cijene struje i plina su potrošačima manje priuštive.