Piše: V.S.Herceg

Zemlje EU-a, posebno one na njenim granicama, kao i one koje su najčešći cilj migranata, s velikom zabrinutošću ponovno otvaraju ovu tešku temu.

Kako se čini, EU nije više tako 'domaćinski' raspoložena prema pridošlicama iz afričkih zemalja, a najviše Tunisa, ali i arapskih zemalja.

S nedavnog sastanka predsjednice talijanske vlade, čiji je krajnji jug snažno pogođen velikim prilivom migranata i predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen, odaslane su jasne poruke i nova politika "izvanrednih mjera" za sprječavanje masovnog dolaska migranata.

Ursula von der Leyen izjavila je kako treba pojačati pomorski i zračni nadzor Sredozemnog mora kako bi se spriječilo ilegalne migrante u njihovom naumu da stignu u EU, dok je Meloni najavila i angažman vojske u izgradnji deportacijskih kampova za pritvor. Međutim, kada je riječ o pristupu prema migrantskoj krizi u BiH, pristup je znatno drukčiji.

Licemjerna EU?

Dok EU želi spriječiti dolazak i deportirati pridošle migrante gradeći deportacijske kampove, šef Izaslanstva EU u BiH Johan Sattler na jučerašnjem sastanku s ministrom sigurnosti BiH Nenadom Nešićem i ministrom za ljudska prava i izbjeglice Sevlidom Hurtićem, kao najbolji primjer rješenja naveo je prihvatne centre. No, razlika između "deportacijskih kampova za pritvor" i "prihvatnih centara" je jako velika kada je riječ o upravljanju migracijama, zar ne?

Je li EU licemjerna kada su u pitanju migranti jer ih ne želi u svojim zemljama, a za BiH ih "toplo preporuča", "igrajući" na kartu humanosti?

Naime, sa sastanka s ministrima Nešićem i Hurtićem, Sattler je poručio kako su "migracije tu i da neće nestati", te da je "to životna činjenica", što jest točno, ali...

-Imali smo priliku iznaći načine za upravljanje migracijama. Najbolji primjer toga kada govorimo o pravim iskoracima su prihvatni centri u BiH. Pogledajte kako danas izgledaju u Sarajevu, Bihaću. Govorimo o najmodernijim centrima koji bude psihosocijalnu i zdravstvenu zaštitu. Ovo pitanje nije samo goruća tema u BiH, nego i u EU i globalna zadaća svih nas. Jedna od naših obveza je osigurati poštovanje humanitarnih principa, poručio je Sattler.

S druge strane, ministar Nešić je odgovorio kako "BiH neće postati depo migranata", dok je Hurtić zatražio dodatnih pola milijuna KM za rješavanje migrantske krize u BiH.

Italija traži tvrđi pristup prema migrantima

Iako prema podatcima Europskog statističkog ureda (EUROSTAT), Italija nije preopterećena za razliku od  zemalja koje su najčešći ciljevi za migrante, Njemačkom, Francuskom, Nizozemskom, ili Austrijom i Španjolskom, riješila je poduzeti ozbiljne korake kako bi spriječila priliv migranata.

Nakon što je na talijanski otok Lampedusa bilježi masovni priliv migranata, najčešće iz Tunisa, talijanska premijerka Georgia Meloni najavila je novu politiku i izvanredne mjere za sprječavanje dolaska migranata.

Znato tvrđi stav sada dijeli i predsjednica EK Ursula von der Leyen koja je prije nekoliko dana, i tijekom susreta s Meloni, izjavila kako treba pojačati pomorski i zračni nadzor Sredozemnog mora kako bi se spriječilo ilegalne migrante da stignu u EU.

Italija, u koju je od početka godine do danas, prema talijanskom ministarstvu unutarnjih poslova, ušlo više od 126 tisuća migranata što je dvostruko više nego prošle godine, želi produženje deportacijskog pritvora za migrante kojima je odbijen zahtjev za azilom te moraju napustiti zemlju sa sadašnja tri mjeseca na 18 mjeseci, ali i da se vojska što prije uključi u izgradnju takvih kampova na nenaseljenom ili slabo naseljenom jugu Italije.

Von der Leyen je tijekom posjeta Lampedusi, kako bi iz prve ruke vidjela migracijsku krizu, gdje je tisuće ljudi stiglo posljednjih dana iz sjeverne Afrike na, zbog čega je gradsko vijeće proglasilo izvanredno stanje, rekla kako "podupire ispitivanje opcija za proširenje postojećih pomorskih misija u Sredozemlju ili rad na novim načinima rješenja problema".

Veliki pritisak trpi i Hrvatska

I susjedna Hrvatska, država s najisturenijim granicama EU-a, ima velike probleme.

-Samo tijekom protekle noći je oko 600 ilegalnih migranata spriječeno da uđu na teritorij Republike Hrvatske, radi se o brojevima bez presedana. Oni koji uđu, sukladno europskom zakonodavstvu, imaju određena prava i mi ih poštujemo, rekao je 7. rujna potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

-Međutim, njihova ćemo prava poštivati tako da ćemo pravila postavljati sami, što znači da ćemo ih na organiziran način dovoditi u registracijske centre i isto će tako organizirano iz njih izlaziti, kazao je hrvatski ministar, kazavši kako je "u interesu svih da se migranti izmjeste iz središta gradova i parkova".

Božinović je rekao kako migracijski pritisak, s kojim je suočena cijela Europa, ne može nestati preko noći s obzirom da milijuni ljudi iz uglavnom iz Afrike i s Bliskog istoka svoju budućnost vide upravo na europskom kontinentu te je naglasio i da je, izuzev povećanja broja migranata na svim rutama, povećan i broj uhićenih krijumčara.

-Policija je ove godine uhitila preko 850 krijumčara, što je rekordan broj. Krijumčarki lanci koji su stacionirani izvan Europe uvijek će naći ljude, među njima i naše državljane, koji su za ne male novce spremni raditi protiv interesa svoje države, upozorio je ministar.

MN: Udvostručio se broj migranata u BiH

Od siječnja do srpnja ove godine, a prema podatcima Službe za poslove sa strancima BiH, evidentirano je 15.989 novih migranata, a najbrojniji su iz Afganistana, Maroka, Pakistana, Irana i Šri Lanke.

To je više od polovice (55,5 posto) više nego prošle godine u istom razdoblju. Na migrantskoj tzv. Balkanskoj ruti, BiH je neizbježna, a najčešća područja ulaska migranata u BiH je istočni dio granice BiH, a najčešći izlazak je sjevero-zapadni dio, oko područja Velike Kladuše, Gradiške i Bihaća prema Hrvatskoj.

Hrvatska je, ujedno, najčešći nastavak puta migranata prema Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj itd.

Iz Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima BiH, skoro svakodnevno pristižu informacije o sprječavanju krijumčarenja nelegalnih migranata, ali i o otkrivanju nelegalnih migranata ili readmisije stranaca u BiH po skraćenom postupku.

Poseban naglasak je na zonama graničnih područja, područjima Zvornika, Velike Kladuše, Gradiške, gdje je, kako ističu, migracijski pritisak trenutno najizraženiji.

-...na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, na ulasku u BiH, otkriveno 88 državljana Republike Turske koji nisu posjedovali dokumente, niti su pružili dovoljno relevantnih informacija o svrsi i uvjetim namjeravanog boravka u BiH. Istima je odbijen ulazak u BiH i vraćeni su na početne destinacije... na području Velike Kladuše, u pokušaju ilegalnog prijelaza državne granice prema Republici Hrvatskoj, u nekoliko grupa je zatečeno ukupno 107 lica afro-azijskog porijekla, a radi se o državljanima Afganistana, Bangladeša, Pakistana, Maroka, Indije, Turske i Iraka koji su nakon izvršene obrade prevezeni i smješteni u Privremene prihvatne centre na području Unsko-sanskog kantona...pripadnici Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima BiH su u zajedničkim aktivnostima odbili ulazak u BiH za 46 stranih državljana na Međunarodnom aerodromu Sarajevo...., svakodnevna su izvješća s kojim se pritiskom suočavaju u Graničnoj policiji BiH i Službi za odnose sa strancima BiH.

Potpuno je jasno da je BiH posljednji bastion obrane EU-a od neželjenih pridošlica, no više nego nekorektno je od BiH, države ionako prožete političkim nestabilnostima i ekonomski slabom, tražiti da postane stjecište za ilegalne migrante te joj tako priskrbiti i nove problema, a povrh svega diplomatski ovaj problem uvjetovati i njenim ulaskom u EU.