Europarlamentarci su izrazili zabrinutost zbog napada na europske medije u pojedinim državama članicama i pozvali na hitne mjere pomoći informativnim medijima.

U rezoluciji usvojenoj s 577 glasova 'za', 47 'protiv' i 76 suzdržanih, zastupnici su zatražili jačanje potpore europskim medijima i državama članicama koje bi pomogle medijskom sektoru da se oporavi od pandemije i prilagodi komercijalnim poslovnim modelima u digitalnom dobu.

Zabrinuti zbog državnog preuzimanja medija u pojedinim državama članicama i zbog zlonamjernih sudskih tužbi kojima se zastrašuje novinare (SLAPP), zastupnici pozivaju Komisiju i države članice da zakonodavnim i nezakonodavnim alatima djelotvorno zaštite medijske organizacije.

"Ovo je doista ključni trenutak za jačanje europskog medijskog i audiovizualnog sektora", izjavila je izvjestiteljica Dace Melbārde (ECR), "Medijski ekosustav bio je krhak i prije pandemije, a kriza je dodatno produbila izazove s kojima se suočava te je stvorila nove. Publika se sve više okreće digitalnim platformama, a njihovi prihodi nerazmjerno idu u ruke globalnih igrača. Prošle godine je europski medijski sektor pretrpio značajan pad prihoda od oglašavanja što je ključni izvor zarade za medijske organizacije. Istovremeno, kriza COVID-19 je dodatno ukazala na ulogu kvalitetnog novinarstva. Izostanak profesionalnog i brzog izvještavanja tijekom pandemije može dovesti do gubitka života."

Podaci pokazuju da su tijekom pandemije prihodi od oglašavanja u informativnim medijima pali za između 20 i 80 posto, a audiovizualni sektor pretrpio je gubitak prihoda od gotovo 70 posto, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem prihoda za četiri milijarde eura.

Zastupnici također upozoravaju kako su u pandemiji troškovi produkcije bili veći zbog strožih zdravstvenih i sanitarnih mjera te stoga smatraju kako je potrebna uspostava stalnog fonda za europske medije kako bi se osigurala financijska i politička neovisnost europskih novinara i novinarstva.

Naglašavaju da sredstva EU-a za oporavak namijenjena medijima moraju podupirati medijske organizacije u onim zemljama EU-a u kojima se neovisni mediji suočavaju s posebnim financijskim i političkim pritiskom ili gdje postoji sumnja u povredu vladavine prava.

Zastupnici u Europskom parlamentu također ukazuju na opasnost od „nesrazmjernog gospodarskog utjecaja“ i „predatorskog ponašanja“ globalnih internetskih platformi koje dominiraju tržištem podataka i oglašavanja te imaju moć uklanjanja pravnih sadržaja dobivenih od pružatelja medijskih usluga.

Osim toga, zahtijevaju hitno usvajanje paketa zakona o digitalnim uslugama koji mogu pružiti jednake uvjete za medije u Europi i osigurati jednak pristup podacima i pravilima o internetskom političkom oglašavanju.

Kako bi se pomoglo audiovizualnoj industriji, a posebno redateljima, producentima, distributerima i kinematografima, europarlamentarci traže od EU-a da razvije posebne porezne politike i fiskalne i financijske poticaje za povećanje proizvodnje i ulaganja te da uspostavi jamstva za osiguranje audiovizualnih koprodukcija i pravila koja osiguravaju da pružatelji medijskih usluga na zahtjev poštuju pravila o najmanje 30 posto udjela europskih djela u svojim katalozima.

Izvor: Jutarnji list