Novo istraživanje pokazalo je u kojoj bi mjeri Trumpove carine mogle ošteti europsko gospodarstvo i koji će sektor izvući najdeblji kraj

Nakon najava novog starog američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju recipročnih carina na europsku robu, instituti za ekonomska istraživanja nisu htjeli trčati pred rudo i davati prvoloptaške prognoze o njihovom potencijalnom utjecaju na europsko gospodarstvo.

  Da će uvesti recipročne carine, Trump je potvrdio i sinoć na X-u, kazavši da je to 'u svrhu poštenja'.

Nakon što je u srijedu potpisao uredbu koja je dala nagovijestiti da će recipročne carine vrlo izvjesno biti uvedene u sljedećih nekoliko mjeseci - i to gdje god SAD trenutno naplaćuje niže tarife od svojih trgovačkih partnera - britanski think tank Oxford Economics izračunao je koliku bi štetu one mogle nanijeti Europskoj uniji.

Pri izračunu su koristili fiksnu carinu od deset posto, pretpostavljajući da će toliko iznositi i recipročne carine te da će stupiti na snagu u drugom kvartalu ove godine.

Pa i nije tako strašno ili...?
Američki trgovinski rat koštao bi europsko gospodarstvo 0,3 postotna boda rasta i u 2025. i u 2026., u usporedbi s prethodnim analizama Oxford Economicsa.

SAD u Europu uglavnom izvozi strojeve, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu, no najvažniji američki izvozni proizvod u Uniju je energija. Ipak, ekonomski stručnjaci smatraju da taj sektor neće biti pogođen carinama.

Kako bi spriječio rasplamsavanje trgovinskog rata, EU bi mogao napraviti ustupke, primjerice na uvoz nafte, LNG-ja ili vojne opreme. Ekonomisti kažu i da je moguća bliža koordinacija sa SAD-om u trgovinskoj politici prema Kini, primjerice u obliku jače kontrole izvoza ili ograničenja ulaganja.

Recipročne carine prije svega bi pogodile tržišno otvorena gospodarstva, čiji izvoz čini visok udio u BDP-u, kao što su, primjerice, ona u Nizozemskoj, Mađarskoj i Češkoj. Međutim na gospodarstva koje se podosta oslanjaju na uslužne djelatnosti, poput španjolskog, one ne bi imale toliki utjecaj.

Kako piše WiWo, ekonomisti Oxford Economicsa ističu dva razloga zbog kojih učinak izravnih carina neće biti tako dramatičan kao što se isprva mislilo. S jedne strane rast cijena uzrokovan carinama smanjuje potražnju za američkom robom, a s druge razlika između tečaja eura i dolara slabi njihov učinak.

Zbog carina američko gospodarstvo traži više domaće robe. Dolar raste, a euro pada u skladu s time. Iz europske perspektive, međutim, slab euro znači da strani proizvodi postaju skuplji, tako da inozemna potražnja opada, odnosno smanjuje se trgovina.

Europi bi se mogao dogoditi postbreksitovski scenarij
Ovi ekonomisti smatraju da je nepovoljan utjecaj carina puno ozbiljniji kad su u pitanju investicije.

'Privatna ulaganja u europodručju smanjit će se za gotovo dva postotna boda do kraja 2027.', pišu autori istraživanja.

Kombinacija viših troškova, manje potražnje iz inozemstva i visoke neizvjesnosti otežava tvrtkama donošenje dugoročnih odluka. Čak i ako bi SAD pristao na dogovor, svejedno bi, kažu, neizvjesnost oko budućih trgovinskih sukoba predstavljala jaku i trajnu smetnju ulaganjima u sljedeće četiri godine.

Pritom uspoređuju situaciju s razornim kolapsom privatnih ulaganja u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon referenduma o Brexitu 2016.

Slabiji rast, pad investicija – i rastuća inflacija? U prvom koraku carine znače više cijene uvozne robe, a time i veću inflaciju. Ali slab euro znači i to da roba iz inozemstva više košta. Ako trgovinski rat istodobno oslabi rast, Europska središnja banka (ECB) morat će se suočiti sa stagflacijom, procjenjuju ekonomisti, a baš toga treba se najviše pribojavati - jer rastuća inflacija u nedostatku rasta čini povećanje kamatnih stopa posebno bolnim, prenosi Tportal.