Bosna i Hercegovina je za šest mjeseci 2024. ostvarila ukupan obujam razmjene od 22,5 milijardi KM s Europskom unijom, što je manje za 1,33 posto u odnosu na isti period 2023. 

Izvoz je iznosio 8,2 milijarde maraka i manji je za 8,18, dok je uvoz ranije iznosio 14,30 milijardi KM i danas je veći za 3,07 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70 posto se odnosi na suradnju s partnerima u Europskoj uniji. Ključne ekonomske projekcije za 2024. imaju pozitivan trend, pa uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta europskog gospodarstva možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene do kraja godine.

Karakteristično je da sve zemlje zapadnog Balkana u promatranom razdoblju imaju slična kretanja, odnosno pad izvoza i povećanje uvoza. U pojedinim industrijskim granama u našoj zemlji primjetna je neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem gospodarskih subjekata.

EU kao spasitelj

Kada je riječ o proizvodima i tarifama najveći pad je ostvaren kod izvoza električne energije. On je smanjen za 382 milijuna KM, što je rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. 

U sektoru rudarstva izvoz je smanjen za više od 240 milijuna KM ili 14 posto, a smanjenje se uglavnom odnosi na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda. Značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od preko 80 milijuna KM.

Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje imamo povećanje od preko 50 milijuna KM u referentnom razdoblju, gdje je procentualno najveći rast ostvaren kod izvoza oružja i municije. Vodeći izvozni proizvodi bili su izolirana žica, sjedala, dijelovi i pribor motornih vozila, konstrukcije i ostali namještaj i njegovi dijelovi. Istovremeno, najčešći uvozni proizvodi bili su naftna ulja i ulja, osobni automobili i druga motorna vozila, lijekovi, kameni ugalj i slična kruta goriva od kamenog uglja, te bakrena žica. Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosio je 17,2 milijardi KM. 

Bosna i Hercegovina je u 2022. i 2023. od Europske unije dobila financijsku pomoć u iznosu od 256 milijuna eura. Upravo Unija daje najveću financijsku pomoć Bosni i Hercegovini, podržavajući socioekonomski razvoj Bosne i Hercegovine kroz pretpristupne fondove. 

U razdoblju  od 2021. do 2023. dala nam je 256 milijuna eura, od čega je 70 milijuna podrške energetski siromašnim domaćinstvima. Ukazano je da je već 90 posto od 70 milijuna distribuirano prema onima kojima je taj novac namijenjen. Osim toga, EU je od 1999. kroz zajmove Europske investicijske banke omogućila 3,2 milijarde eura. EU je i najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. Naša država 73 posto izvoza ostvaruje u EU, dok 56 posto dobara uvozi iz Unije. 

- Ukupno gledano Europska unija nam je najveći vanjskotrgovinski partner. Sedamdeset posto roba izvozimo na tržište Europske unije i naš europski put nema alternativu. S druge strane sva usporena gospodarska kretanja unutar Europske unije se reflektiraju na Bosnu i Hercegovinu. Pa recimo, ako u Njemačkoj imate zastoje u razvoju gospodarstva, mi onda tamo manje izvozimo. Tako pada naš izvoz. To je simbioza. Ulazak Bosne i Hercegovine na tržište Europske unije kao otvoreno tržište je naš prioritet, a to znači ispunjenje svih uvjeta iz plana rasta, kao i svih prioriteta koji će nas približiti Europskoj uniji, To je jednostavna matematika. Tu pripadamo. Naravno, ne bježimo od drugih tržišta – daleke Kine, Bliskog Istoka, sjeverne Afrike, međutim transport i daljina nas udaljavaju i nismo konkurentni. Postoji niz dobrih i velikih uvjeta koje moramo ispuniti kako bismo zadržali konkurentnost za tržište Europske unije. Jedan od njih je plaćanje prekograničnog karbonskog poreza u kontekstu da bi naše robe zadržale konkurentnost, rekao je za naš list predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković.

Ulazak BiH na tržište Europske unije kao otvoreno tržište je naš prioritet, a to znači ispunjenje svih uvjeta iz plana rasta, kao i svih prioriteta koji će nas približiti Europskoj uniji, To je jednostavna matematika, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslav Vuković.

Mjere za bolje sutra

Gospodarska zajednica u BiH trpi zbog sporosti u odlučivanju vlasti. Stručnjaci u oblasti ekonomije i gospodarstva ukazuju na nužnost reformi, posebno u segmentu stvaranja poslovnog ambijenta za razvoj novih proizvoda. 

Država, smatraju, treba donijeti subvencije i politike za razvoj novih proizvoda.

- Kada kažemo Europska unija – ukratko to su Njemačka, Italija, Austrija i Hrvatska – države Europske unije koje su naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri. Raduje što je Hrvatska ušla u Schengen i Eurozonu, te što su granice Europske unije na granicama Bosne i Hercegovine. Odlazak naših ljudi vani pokrenuo je i neke pozitivne procese po našu zemlju. U kontekstu ekonomije to je negativno, ali oni danas ostvaruju veze sa zemljama Europske unije što je jako dobro. Europska unija je tržište na koje smo naslonjeni i kojemu trebamo težiti, a taj neki momentum trebamo iskoristiti da bismo pokrenuli procese u kojima bi europske firme pomjerili bliže nama. Korona kriza i krize uvjetovane ratom primoravaju da one lance pomjere bliže Europskoj uniji. Mi smo kulturološki i tradicijski vrlo povoljni Europljanima za investicije. Moramo pokazati otvorenost,  da smo tu i pokazati ono što imamo, te iskoristiti sve jaču, organiziraniju i utjecajniju dijasporu u Europskoj uniji, kaže ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Ohrabruje i činjenica da će se zemlje Europske unije s prestankom recesije, ponovno okrenuti našoj zemlji, jer smo zbog efekata "nearshoringa", puno bliži i produktivniji za neke robe nego da ih uvoze iz Kine, a lanci dobave su popucali.

N. K.