Europska unija je službeno usvojila prvi paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na odluke Moskve o priznanju područja Donjecka i Luganska i na najavljeno slanje vojske u ta područja.

Odluka je usvojena nakon što je završen postupak u kojem su sve zemlje članice dale potporu sankcijama.

Unutar postojećeg okvira za sankcije,  EU je sada proširio restriktivne mjere na svih 351 zastupnika ruske Dume, koji su 15. veljače glasovali za priznanje neovisnosti samoproglašenih “republika” Donjecka i Luganska.

Sankcije se uvode i za dodatnih 27 istaknutih pojedinaca i pravnih subjekata koji su imali ulogu u potkopavanju ili ugrožavanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine.

To uključuje članove vlade, koji su bili uključeni u nezakonite odluke, banke i poslovne ljude koji financijski ili materijalno podržavaju ruske operacije na teritorijima Donjecka i Luganska ili imaju koristi od njih, više vojne časnike koji su imali ulogu u invaziji i destabilizaciji te pojedince odgovorne za vođenje rata dezinformacijama protiv Ukrajine.

Popis sankcija

Restriktivne mjere uključuju zamrzavanje imovine i zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje navedenim pojedincima i subjektima. Osim toga, zabrana putovanja koja se primjenjuje na navedene osobe onemogućuje im ulazak ili tranzit kroz teritorij EU-a.

Zabranjuje se i trgovina između EU-a i i dijelova područja Donjecka i Luganska pod ruskom kontrolom.

Sankcije uključuju i sektorsku zabranu financiranja Ruske Federacije, njezine vlade i središnje banke.

Ograničavajući mogućnost ruske države i vlade da pristupe kapitalu i financijskim tržištima i uslugama EU-a, Unija nastoji ograničiti financiranje agresivnih politika.

EU ističe da je spreman usvojiti opsežnije političke i gospodarske sankcije u slučaju potrebe.

Odgovarajući pravni akti, uključujući imena sankcioniranih osoba i pravnih subjekata, uskoro će biti objavljeni u službenom listu EU-a.

Što je do sada objavljeno?

Europski ministri vanjskih poslova pristali su sankcionirati 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje financiraju ruske političare i operacije na odcijepljenim teritorijima. Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija.

Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te protiv pet banaka - Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka. Zajmodavci su relativno mali i samo je vojna banka Promsvjazbank na popisu važnih kreditnih institucija ruske središnje banke.

Banka Rosija već je pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza s dužnosnicima Kremlja. Washington je uveo sankcije Promsvjazbanki i VEB banci. Također je pojačao ograničenja za ruski državni dug. Američki predsjednik Joe Biden objasnio je da to da znači da ruska vlada neće imati pristupa financiranju na Zapadu.

Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je da proširuje postojeće zabrane na sudjelovanje na sekundarnom tržištu za obveznice koje su nakon 1. ožujka izdale ruska središnja banka i drugi subjekti. Ruske dolarske obveznice povećale su svoje gubitke nakon objave američkih sankcija, a one dugotrajnije pale su na rekordno niske vrijednosti, pokazali su podaci.

PENTAGON: UZ GRANICU JE GOTOVO 100% SNAGA KOJE SMO OČEKIVALI. TU SU SPECIJALCI, KRSTAREĆI PROJEKTILI, RATNI BRODOVI...

Rusija je uz granicu nagomilala "gotovo 100% snaga" za koje je Pentagon očekivao da će ih Vladimir Putin poslati na teren, rekao je viši dužnosnik američkog Ministarstva obrane na briefingu u Pentagonu.

"Bliže se brojci od 100% snaga koje smo očekivali, jako su blizu tome da budu potpuno spremni. Putin na raspolaganju ima cijeli niz vojnih opcija, uključujući značajne ofenzivne sustave projektila" dodao je.

"U Crnom Moru ima više od 20 ratnih brodova, na većini od njih su vojnici sposobni za borbu na kopnu. Ima mogućnost lansiranja krstarećih raketa, baš kao i balističkih. Ima oklopna vozila, artiljeriju, kopnenu vojsku i specijalne postrojbe", dodao je.

Ukrajina pozvala svoje građane da odmah napuste Rusiju

Ukrajina je pozvala svoje građane koji žive u Rusiji da odmah napuste zemlju zbog sve većeg straha od rata.

Uz naredbu koja se odnosi na više od tri miliona ljudi, Ukrajina je mobilizirala svoje vojne rezerve i treba proglasiti vanredno stanje, javlja BBC. 

Potezi Ukrajine uslijedili su dok su se ruske trupe, raspoređene u dvije regije pod kontrolom pobunjenika u istočnoj Ukrajini, navodno približavale granici.

Rusija je počela evakuirati osoblje svoje ambasade u Kijevu i tamo spustila zastavu.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da su najnovije ruske akcije označile početak invazije.

Vojska u Kijevu saopćila je da poziva sve rezerviste u dobi od 18 do 60 godina na najviše godinu dana.

Očekuje se da će vanredno stanje trajati 30 dana i dalo bi ukrajinskim vlastima pravo da štite svoje stanovništvo i državu od moguće opasnosti. Izvještaji pokazuju da bi to moglo uključivati opciju uvođenja policijskog sata ako je potrebno.