Pozivi za sankcioniranje odgovornih za narušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, obilježili su sjednicu Europskog parlamenta, koji je u srijedu navečer raspravljao o situaciji u Bosni i Hercegovini i secesionističkim prijetnjama, nakon što su vlasti entiteta Republika Srpska usvojile niz neustavnih zakona, objavio je RSE.

Obraćajući se zatupnicima na sjednici u Strazburu, predstavnik Europske komisije Christophe Hansen kazao je da je BiH ušla u insitucionalnu i političku krizu, te je pozvao predstavnike vlasti te zemlje da se okrenu reformama za napredak na putu ka integraciji u Europsku uniju (EU).

Ocijenio je da je entitet RS napravio ozbiljno nazadovanje usvojivši 27. veljače neustavni zakon o zabrani rada Suda i Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća na teritoriji RS-a, čime je ugrozio ustavni poredak BiH i funkcionalnost njenih institucija.

Vlasti RS-a su pokrenule donošenje niza neustavnih zakona, nakon što je Dodik, 26. veljače, prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom BiH, što je 7. ožujka potvrdio i Ustavni sud BiH donoseći privremenu mjeru suspendiranja usvojenog zakona.

Unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH, kao i pozivima iz međunarodne zajednice da zaustave ugrožavanje ustavnog poretka BiH, vlasti RS-a tvrde da od tog propisa neće odustati.

"EU očekuje da se političari sudrže od djelovanja koje bi mogle stvorit rascjep i stvoriti nove tenzije", kazao je Hansen, ističući i da je usvajanjem zakona o 'stranim agentima' u RS ugrožena temeljna sloboda.

Podsjetio je da je zbog trenutne situacije, EUFOR odlučio povećati broj pripadnika u BiH.

Rezervni sastav EUFOR-a počeo je stizati u BiH od 11. ožujka, iz obrazloženje da je to preventivna mjera, nakon povećanja tenzija u zemlji uslijed usvajanja neustavnih zakona u RS-u.

"Odgovor EU je jasan i nedvosmislen. Očekujemo od tijela RS da poštuju odluku Ustavnog suda i da suspendiraju zakone koji ugrožavaju ustavni proedak i da uđe u dijalog s ciljem smanjenja tenzija", kazao je predstavnik Europske komisije.

Hansen je zaključio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH moraju biti poštovani te je rekao da će Europska komisija nastaviti pozorno pratiti događaje u BiH. To se, kakao je kazao, odnosi i na mogućnost da enitet RS donese novi Ustav, za što je data suglasnost na sjednici Skupštine tog entiteta 12. ožujka.

'Putinova marioneta'
Tokom debate na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta posvećenoj situaciji u BiH, mogli su se, uz ostalo, čuti pozivi za sankcioniranje onih koji krše Dejtonski mirovni sporazum.

To je zatražila zastupnica Tineke Strik, na čiju inicijativu je i zakazan rasprava, ocijenivši da "nezakoniti Dodikovi potezi predstavljaju prijetnju miru i integritetu BiH".

Ova zastupnica nazvala je Dodika "marionetom" ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu.

"Dodik ne djeluje u interesu građana niti za njihovu dobrobit. Spreman je ispuniti bilo koji zahtjev Moskve, čak ako to znači i rat", kazala je ona, ističući da je cilj proruskog predsjednika entiteta RS zadržavanje vlasti i bogaćenje.

Pozvala je EU da na poteze vlasti RS odgovori sankcijama, poput zamrzavanja imovine i zabrane ulaska na teritoriju EU, a kako je rekla s ciljem zaštite BiH.

'Destruktivni utjecaj Kremlja'
Zastupnik iz Češke Ondřej Kolář kazao je da EU mora utjecati na "slabljenje destruktivnog utjecaja Kremlja na RS", ističući da se "hibridni rat s Rusijom vodi i na Balkanu".

"Znamo kako je stvar završila u Ukrajini, a sada moramo slati vojnike u BiH kako bi spriječili da se ne ponovi ono što sam sredinom 90-ih gledao kao dječak u medijima. Treba sankcionirati one koji krše Dejtonski mirovni sporazum i nemojmo ponovo iznevjeriti BiH", poručio je on.

Zastupnik iz Hrvatske Goradan Bosanac također je ocijnenio zabrinjavajućima vijesti o, kako je kazao, separatističkim nastojanjima komadanja BiH.

"Važno je dati podršku cjelovitoj i suverenoj BiH i osuditi svaki oblik separatizma. To je kruna neupjelih politka", naveo je.

Ocijenio je da je riječ o sistemu koji zadnjih 30 godina, umjesto napretka, isporučuje strah i nemir, zbog čega je "vrijeme za promjene".

"Pozivam građane BiH da se odupru separatizmu. Ne dozvolite da vas uvuku u mržnu, po drugi put. Čekamo vas u EU", poručio je ovaj europaralamentarac iz Hrvatske.

Na zasjedanju Evropskog parlamenta, također, su se mogle čuti poruke da su BiH potrebni mir i sigurnost, a ne podjele, podrivanje ustavnog poretka i podizanje tenzija.

Zastupnik iz Austrije Andreas Schider izjavio je uoči rasprave da Dodik dovodi u opasnost cijelu BiH "secesionističkim djelovanjem i nacionalističkom retorikom i politikom".

"Iz europske perspektive, neophodno je zauzeti jasan stav i podržati vlasti u Bosni i Hercegovini u obavljanju njihovih ustavnih zadataka", kazao je.

No, tokom debate u Evropskom paralmentu mogle su se čuti i rijetke poruke podrške vlastima RS i ocjene da EU treba stabilizirati Zapadni Balkan, a ne "praviti novo žarište", što je bio stav član zastupnika iz Feancuske Andrea Rougea. On je rekao da EU ne smije provoditi mjere "koje će otvoriti rane prošlosti".

Europska unija pozvala je prošle sedmice političko rukovodstvo entiteta RS da se suzdrži i odrekne provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta BiH.

Europski parlament zasjedao je u istom danu kada su vlasti RS-a, predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, napravile novi secesionistički potez, usvajajući u Narodnoj skupštini RS odluku o pristupanju donošenju novog Ustava ovog bh. entiteta.

Skupština RS trebala bi 13. ožujka raspravljati o nacrtu Ustava RS kojim je taj entitet definiran kao država srpskog naroda te, također, predviđa pravo na samoopredjeljenje i osnivanja svoje vojske.

Istovremeno, Tužiteljstvo BiH izdalo je u srijedu naredbu za privođenje Dodika zbog davanja iskaza, kao i za premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića.

U naredbi je navedeno da su osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak, ali oni tokom srijede, 12. ožujka, nisu privedeni.

Do naredbe o privođenju došlo je nakon što je Tužilaštvo BiH objavilo da od decembra prošle godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".

U skladu sa procedurama, Tužilaštvo je zatražilo privođenje na saslušanje, nakon što se Dodik, Višković i Stevandić nisu odazavali na pozive za davanje iskaza.

Krivični zakon BiH za djela napada na ustavni poredak previđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.