FAO: Globalne cijene hrane rastu zbog energije i geopolitike
Prema najnovijem izvješću FAO, globalne cijene hrane ponovno su porasle u ožujku, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda nakon višemjesečnog razdoblja stabilizacije.
FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda dosegnuo je prosječnih 128,5 bodova, što predstavlja rast od 2,4% u odnosu na veljaču. Na godišnjoj razini cijene su više za 1%, što ukazuje na postupno jačanje inflatornih pritisaka u prehrambenom sektoru.
Energija kao ključni pokretač rasta cijena hrane
Glavni uzrok rasta globalnih cijena hrane leži u povećanju cijena energije, koje se prelijeva kroz cijeli lanac proizvodnje – od proizvodnje umjetnih gnojiva do transporta i distribucije.
Dodatni pritisak dolazi iz energetskih poremećaja povezanih s krizom u Hormuški tjesnac, što povećava troškove nafte i posredno utječe na cijene hrane.
U takvom okruženju dio poljoprivrednih sirovina sve se više preusmjerava prema proizvodnji biogoriva, čime se dodatno smanjuje ponuda na tržištu hrane.
Šećer i biljna ulja predvode rast
Najveći rast cijena zabilježen je kod šećera, koji je u ožujku poskupio za 7,2%. Ključni faktor je očekivanje da će Brazil, kao najveći svjetski izvoznik, povećati proizvodnju etanola na račun izvoza šećera, potaknut višim cijenama nafte.
Biljna ulja također bilježe snažan rast od 5,1%. Cijene suncokretovog ulja rastu zbog ograničene opskrbe iz regije Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje pod dodatnim pritiskom zbog povećane potražnje iz sektora biodizela.
Žitarice stabilnije, ali uz rastuće rizike
Cijene žitarica porasle su umjerenijih 1,5%. Pšenica je poskupjela zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u Sjedinjene Američke Države i smanjene sjetve u Australija, djelomično uzrokovane višim troškovima proizvodnje.
S druge strane, stabilna opskrba i povoljni uvjeti u Europi ublažili su jači rast cijena, dok je kukuruz zabilježio tek blago povećanje zahvaljujući obilnoj ponudi.
Rast cijena mliječnih proizvoda i mesa
Nakon višemjesečnog pada, cijene mlijeka i mliječnih proizvoda ponovno su porasle, i to za 1,2%. Istodobno, cijene mesa zabilježile su rast od 1%.
U Europskoj uniji rast cijena svinjetine potaknula je sezonska potražnja, dok je govedina poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.
Proizvodnja raste, ali neizvjesnost ostaje
FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnuti rekordnih 3,036 milijardi tona, što predstavlja rast od 5,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč tome, za 2026. se očekuje blagi pad proizvodnje pšenice, uz nastavak neizvjesnosti uzrokovane klimatskim uvjetima i visokim troškovima proizvodnje, piše financa.