Dokument okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje 2022.-2024. godina dostavljen je iz Ministarstva financija i trezora BiH Generalnom tajništu Vijeća ministara BiH u proceduru usvajanja, objavio je Ured ministra financija i trezora BiH Vjekoslava Bevande.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda izjavio je da očekuje da će se ovaj dokument uskoro naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH kako bi što prije u proceduru bio upućen i Proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za ovu godinu.
Nakon što Vijeće ministara usvoji Nacrt Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH isti se upućuje ustavnom predlagatelju - Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022. godinu, poslije čega ga na konačno usvajanje upućuje Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH zadao je okvire za proračun institucija BiH za 2022. godinu koji će iznositi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od neizravnih poreza za razinu BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.
Razni prijedlozi
Na ovaj način na prvi pogled se čini određeni korak prema usvajanju proračuna BiH odnosno osiguranje sredstava za provođenje izbora, ali se ujedno i dodatno komplicira situacija zbog nejasnoća oko toga koliko dugo bi cijela ova procedura trebala trajati.
Kada je riječ o poznatoj tromosti bosanskohercegovačkih institucija jasno je da bi procedura do usvajanja proračuna za 2022. godinu mogla potrajati čak mjesecima i to s neizvjesnim ishodom. Naravno, takav proces i dalje ne osigurava financijska sredstva Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. Rok za osiguranje sredstava istekao je prije gotovo tjedan dana, pa je potpuno jasno da prostora za daljnje čekanje i dalje nema.
Iako su se pojavile razne ideje na koje bi moguće bilo osigurati financijska sredstva poput posudbe novca Središnjem izbornom povjerenstvu BiH s drugih razina vlasti poput entitetskih ili županijskih vrlo je vjerovatno da od toga neće biti ništa jer se uvijek barem jedan od ključnih aktera ne slaže s određenim prijedlogom.
Tako je primjerice ideju da entiteti posude novac Središnjem izbornom povjerenstvu BiH prvi izrekao Milorad Dodik pozivajući se na slučaj od prije nekoliko godina kada je entitet Republika Srspka posuđivala novac za iste namjene, a naknadno bi SIP BiH vratio isti iznos.
Sa takvom idejom se slažu i oporbeni lideri poput Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića koji su jasno poručili da su spremni sudjelovati u tome da županije u kojima SDP i NiP sudjeluju kao dio vlasti osiguraju cijeli ili dio iznosa kroz posudbu za ove namjene. No, takvu ideju odbio je Bakir Izetbegović pod obrazloženjem da bi takav postupak značio kao potvrda tvrdnjama Milorada Dodika da je BiH 'sastavljena' od dva entiteta, a Izetbegovićevom protivljenu pridružio se i lider HDZ-a BiH Dragan Čović kroz tvrdnju da taj novac mora biti osiguran s razine države Bosne i Hercegovine.
Dogovorena farsa?
Gotovo je nepisano pravilo da u svakoj sličnoj situaciji kada netko predloži bilo kakvo rješenje netko drugi nađe razlog zbog kojeg se takvo rješenje ne može implementirati. Nijedno predloženo rješenje onda ne može proći jer svatko od tri ključna faktora (SDA, HDZ, SNSD) imaju mogućnost blokade odluke u nekoj od institucija BiH, bilo to Vijeće ministara BiH ili domovi naroda.
U cijeloj toj situaciji sve više djeluje da ovi akteri ovakvim ponašanjem u stvari dogovoreno stvaraju farsu, pa je veliko pitanje da li ikome od njih odgovaraju izbori u 2022. godini.
Sve je više onih koji vjeruju da se u biti radi o ciljanoj dogovorenoj igri tri vladajuće političke stranke koji namjerno ovakvim ponašanjem ne žele osigurati novac za izbore, već različitim akrobacijama uvijek ostaviti dojam da nije do njih već da „oni drugi“ ne žele osigurati novac za izbore.