Piše: Dragan Bradvica

Kako je Dnevnik list u nebrojeno navrata od početka ove godine pisao i upozoravao – bh. ekonomija prolazi, izuzetno blago kazano, turbulentno razdoblje. Gotovo svi relevantni ekonomski pokazatelji su u slobodnom padu, a vlasti se i dalje isključivo bave vlastitim foteljama.

Na stanje naše ekonomije upozorava i makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić.

- Razina ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini se smanjuje posljednjih mjeseci. Prije nekoliko dana objavljeni su podaci i za kretanja bruto domaćeg proizvoda za prvi kvartal ove godine gdje se može vidjeti značajan pad u odnosu na prethodne kvartale. Tako je u prvom kvartalu ove godine BDP iznosio 8,4 milijarde maraka (usklađeno sa inflacijom), što je pad od 700 milijuna maraka u odnosu na zadnji kvartal 2022. godine, kada je BDP iznosio 9,1 milijardu maraka Interesantno, BDP u drugom kvartalu 2022. je iznosio 10,1 milijardu maraka, pa onda u trećem kvartalu 9,9 milijardi maraka, da bi na kraju pao na 9,1 (Q4) i sada na 8,4 milijarde maraka (Q1), upozorava on.

Porezi i dugovi

On dodaje da, ukoliko se striktno gledala neformalna definicija recesije (dva uzastopna kvartala pad BDP-a), onda vidimo da je ovaj kriterij ispunjen i za našu državu. I on upozorava kako nam izvoz također pada, kao i industrijska proizvodnja.

 - Posljednjih dana su također vrlo aktuelna pitanja financiranja raznih proračunskih obaveza, što će ove godine biti znatno teže za Republiku Srpsku, prije svega što će proračunski izdaci rasti, uz smanjenje doznačenih prihoda od neizravnih poreza. Posljednji podaci UNO BiH pokazuju kako je su u prvih pola godine prihodi od neizravnih poreza veći za 297 milijuna maraka, što je znatno manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je rast iznosio 848 milijuna maraka. Ipak, iako je ostvaren određen rast ove godine, entitetima je doznačeno manje novca zbog rasta otplate duga. FBiH je ove godine za prvih šest mjeseci doznačeno 1,632 milijarde maraka (1,713 milijardi maraka prošle godine za isto razdoblje), a otplata duga je povećana sa 230 na 382 milijuna maraka. RS je za isto razdoblje doznačeno 896 milijuna maraka (947 milijuna maraka prošle godine), dok je otplata duga povećana sa 109 na 184 milijuna maraka (plus dodatna otplata prema Bečkoj burzi od oko 330 milijuna maraka), navodi Hadžić.

Demografija rak-rana bh. društva

Stava je kako vlasti u BiH jednostavno moraju žurno krenuti sa ekonomskim reformama, koje godinama zagovara, pogotovo reforma poreznog sustava, gdje je sam Hadžić do sada pisao desetine konkretnih prijedloga što je potrebno mijenjati. Ipak, upozorava kako je naš najveći problem demografski problem i nestanak populacije.

- Posljednjih dana sam često čuo komentare i žalbe kako cijene rastu u restoranima i da je potrebno sada znatno više izdvojiti za pojedini obrok. Ukoliko mislite da je u pitanju isključivo pohlepa vlasnika, zapitajte se koliko danas ima konobara i kuhara, te koliko je danas potrebno izdvojiti za platu radnika plus porezi koje je potrebno platiti državi. Tu vam leži odgovor na pitanje kako demografija utiče na ekonomiju i naš svakodnevni život, zaključuje Hadžić.