Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. U isto vrijeme RS mijenja Ustav. U kojem smjeru se kreće BiH?

U kojoj je fazi proces protivi Dodika, Viškovića i Stevandića?

Iako danima stiže malo informacija iz Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o procesima koji se vode protiv rukovodstva Republike Srpske, mediji prenose da je Sud BiH predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, odredio jednomjesečni pritvor, što je i sam Dodik najavio dan ranije. Pritvor je određen i premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, navodi u svojoj analizi Deutsche Welle. 

Nakon što se nisu pojavili na saslušanju po pozivu, Sud je prije nekoliko dana na prijedlog državnog Tužiteljstva izdao nalog za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo „napad na ustavni poredak BiH.“ 

Taj postupak odvojen je od postupka u kojem je Dodik prvostupanjskom presudom osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) dobila je zahtjev od Sudske policije Suda BiH za asistenciju pri privođenju Dodika, Viškovića i Stevandića, nakon čega je SIPA izvršila sigurnosnu procjenu, u kojoj je navedeno da se radi o visokorizičnom postupku i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH.

-Zalažem se da se poštuje zakon, ali zakon propisuje da se pazi na zdravlje ljudi. Ne želim da je itko ugrožen. Nadam se da ćemo tu doći do rješenja. Sudska policija će raditi u skladu sa zakonskim propisima, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).

Ministar policije RS-a Siniša Karan, rekao je da će ova institucija poštivati zakone koje je usvojila Narodna skupština, kojima se „štite i brane ustavni poredak RS“. 

Podsjetimo, Narodna skupština usvojila je paket zakona koji zabranjuju objavljivanje i sprovođenje odluka Suda i Tužiteljstva BiH kao i djelovanje SIPA-e na teritoriju RS-a. Ustavni sud BiH u međuvremenu je donio privremenu mjeru kojom zabranjuje primjenu tih zakona.

Procedura nakon određivanja pritvora

Nakon što je Sud BiH odredio pritvor, prema Članu 446 Zakona o kaznenom postupku BiH, „potjernicu i objavu raspisuje nadležni policijski organ kojeg određuje Sud u svakom pojedinom slučaju“. Također, „ako je vjerojatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine može raspisati međunarodnu potjernicu. U ovom slučaju to je Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza (HDZ BiH).

U slučaju raspisivanja centralne potjernice, nalog se šalje svim policijskim agencijama u BiH, koje nakon toga imaju obavezu njegovog izvršavanja. Ipak, nakon procjene SIPA-e da se radi o visokorizičnom postupku, nije poznato hoće li i kako policijske agencije u BiH djelovati – od županijskih, preko entitetskih pa do Granične policije, ako Ministarstvo raspiše i međunarodnu potjernicu.

Kakva je uloga međunarodnih snaga?

Kada je riječ o špekulacijama o sudjelovanju međunarodnih vojnih snaga u BiH kao što je EUFOR koji djeluje u okviru Misije Altea, suglasnost za njihovo sudjelovanje daje Vijeće sigurnosti UN-a koji im je dao mandat. Isključivo, postoji mogućnost da policijske agencije zatraže asistenciju EUFOR-a prilikom privođenja, ali bi se za to tražila i dodatna suglasnost nekog od ministarstva koja pokrivaju resor sigurnosti.

S druge strane, austrijski list Der Standard tvrdi da raspolaže informacijama iz „diplomatskih izvora“, da je EUFOR spreman podržati SIPA-u u privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, „ako dobije odgovarajući nalog“, iako ne navode o kojem se nalogu radi.

-SIPA će to učiniti samo ako je budu pratili vojnici EUFOR-ove vojne misije. Kako saznaje Der Standard iz diplomatskih izvora, EUFOR je spreman podržati SIPA-u u Dodikovom privođenju ako dobije odgovarajući nalog. Odluku o tome može donijeti direktno rumunjski general EUFOR-a, Florin-Marian Barbu. U krajnjem slučaju, mogla bi intervenirati i NATO komanda u Sarajevu, tvrdi Der Standard.

Ipak, s obzirom na to da je kriza u BiH počela nakon intervencije međunarodne zajednice u BiH, kada je visoki predstavnik nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH i time omogućio gonjenje izabranih dužnosnika, mnogi pravni stručnjaci i analitičari se slažu da bi to moglo dovesti do radikalizacije odnosa i da se neće ići u takav scenarij.

Presuda

Poziv Suda BiH na saslušanje i zahtjev za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića, u pravnom smislu nemaju veze s predmetom koji je u prvostupanjskom postupku završen pred Sudom BiH, a u kojem je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banja Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Odvjetnički tim Dodika, iz kojeg je prije dva dana izašao pravnik iz Zagreba Anto Nobilo, još nije dobio tekst presude nakon čijeg prijema počinje teći rok za žalbu.

Što se tiče poziva na saslušanje od prije nekoliko dana za Dodika, Viškovića i Stevandića, radi se posebnom kaznenom djelu za koje su, kako je ranije rečeno u Tužiteljstvu, istražne radnje počele u prosincu prošle godine. Iako nije rečeno što je predmet optužnice, neki od zakona koji bi mogli biti predmet istrage su Izborni zakon Republike Srpske, ali i zakoni kojima se u upotrebu vraća grb Nemanjića i himna Bože pravde.

Ustavni sud BiH privremeno je u veljači van snage stavio dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, koje predviđaju da se grb Nemanjića i himna Republike Srbije mogu koristiti u institucijama RS.

Novi Ustav RS-a u javnoj raspravi

Isto tako, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana privremeno izvan snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS. 

Zakonima je definirano uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS-a, kao i zabrana djelovanja SIPA-e na teritoriji Republike Srpske. Iako je entitetska vlast pozvala zaposlene iz RS-a u Sudu i Tužiteljstvu te SIPA-i da pređu u entitetske organe, obećavši im veće plaće, do sada je odziv gotovo nikakav. Bez obzira na to što su novim zakonima predviđene i zatvorske kazne za neizvršavanje ovih odluka.

Posljednji zakon koji bi uskoro mogao pred Ustavni sud BiH na ocjenu ustavnosti je Zakon o zaštiti ustavnog poretka, kojim se predviđa osnivanje entitetske obavještajne agencije. Ovim zakonom, koji je usvojen u paketu s nacrtom novog Ustava kao odgovor na presudu Dodiku, predviđeno je i osnivanje Specijalnog Tužiteljstva RS-a. 

Nacrt novog Ustava RS-a ušao je u proces javne rasprave od 30 dana. Novim ustavom, na što je također najavljena apelacija s državnog vrha, ako bude usvojen u formi Prijedloga, predviđa se pored ostalog, pravo na samoopredjeljenje, udruživanje s drugim državama, vraća entitetska vojska i ukida Vijeće naroda RS-a.