Kazna od tri i pol godine zatvora zbog zloupotrebe načelničke pozicije, posljednja je u nizu pravosudnih procesa i afera koji gotovo pola stoljeća prate karijeru Fikreta Abdića "Babe", kontroverznog bh. političara i osuđenog ratnog zločinca iz Velike Kladuše, na sjeverozapadu zemlje, piše Radio Slobodna Europa.

Prvostupanjska presuda suda u Bihaću potvrdila je da je Abdić na poziciji načelnika Velike Kladuše, od 2017. do 2020., oštetio proračun i, ukoliko postane pravomoćna, Općini će morati nadoknaditi oko 480.000 maraka.

Iz Suda u Bihaću nisu objavili za koja konkretno djela je osuđen Abdić. Optužnica ga je, uz ostalo, teretila za nezakonito donošenje općinskog proračuna za 2019. i 2020. godinu, s ciljem nezakonite dodjele novca Udruženju za zaštitu nezaposlenih dioničara poduzeća "Agrokomerc", čiji je osnivač.

Presuda 85-godišnjem Abdiću izrečena je gotovo četiri desetljeća nakon njegovog prvog uhićenja u jednoj od najvećih privrednih afera u bivšoj Jugoslaviji, te 13 godina otkako je odslužio kaznu zbog ratnih zločina tokom ratnih 90-ih u Bosni i Hercegovini.

Afera Agrokomerc

Prvi put uhićen 80-ih godina prošlog stoljeća, Abdić se suočio s optužbama za financijske malverzacije u prehrambenom poduzeću Agrokomerc u Velikoj Kladuši. Bio je osnivač tog kombinata u kome je u to vrijeme radilo i do 14.000 osoba.

Afera je "isplivala" u javnost 1987. godine, kada je u beogradskoj "Borbi" objavljen članak o izdavanju mjenica bez pokrića u Agrokomercu, u vrijednosti oko 400 milijuna dolara.

Uslijedilo je uhićenje, a na teret su mu se, osim privrednog kriminala, stavljale i optužbe za kontrarevolucionarno djelovanje. Osuđen je na četiri godine zatvora, ali ova presuda nikada nije postala pravomoćna, jer je kasnije ukinuta odlukom Vrhovnog suda.

Krajem 1989. izlazi iz zatvora i nastavlja voditi Agrokomerc, koji u godinama nakon rata propada, a od 2019. godine vode se polemike da li treba u stečaj.

Autonomija i suđenje za ratne zločine

Početkom devedesetih, pred početak rata u BiH, Abdić koji je do tada bio u Savezu komunista, postaje član Stranke demokratske akcije, danas najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini.

S više od milijuna glasova, izabran je na prvim višestranačkim izborima u Predsjedništvo Republike BiH. Potom je, prema dostupnim podacima, ustupio Aliji Izetbegoviću, tadašnjem predsjedniku SDA, mjesto predsjednika Predsjedništva.

Sukobljavajući se vlastima u Sarajevu, Abdić je ratne 1993. godine proglasio tzv. samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna, zbog čega je smijenjen iz Predsjedništva odlukom republičke Skupštine, dok 1995. odlazi u Hrvatsku.

Godinu poslije, Više javno tužiteljstvo u Bihaću podiglo je protiv njega optužnicu, tereteći ga za ratni zločin u logorima u tom dijelu BiH, u kojima je bilo zatvoreno oko 5.000 osoba. Također, na teret mu se stavljala suradnja s pripadnicima samoproglašene republike srpske krajine, koja je bila formirana unutar Hrvatske, i bh entiteta Republika Srpska.

Za ratne zločine mu je suđeno u Karlovcu, nakon što je pravosuđe Hrvatske 2001. preuzelo predmet. Dvije godine kasnije osuđen je na 20 godina zatvora, zbog ratnog zločina na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995.

Vrhovni sud Hrvatske kasnije mu je preinačio kaznu na 15 godina zatvora. Iz zatvora u Puli pušten je 2012., nakon što je odslužio dvije trećine kazne, odnosno deset godina i devet mjeseci.

Povratak u politiku

Procesi koji su se protiv njega vodili nisu ga spriječili da dva puta pobijedi na lokalnim izborima u BiH. Po izlasku iz zatvora u Puli, Abdića su na slobodi dočekale brojne pristaše što je otvorilo put za njegov povratak u politiku.

Laburistička stranka, koju je osnovala njegova kćerka, a iz koje su Abdića predstavljali kao "ekonomskog maga", kandidirala ga je za načelnika Velike Kladuše što je i postao, na općinskim izborima 2016. godine. Uoči reizbora za načelnika Velike Kladuše, na lokalnim izborima 2020., s pet suradnika uhićen je u lipnju te godine zbog sumnje na zloupotrebu položaja i korupciju.

U pritvoru je proveo četiri mjeseca, a oslobođen je 29. listopada 2022. godine, u vrijeme kada je u BiH trajala kampanja za lokalne izbore, na kojima je ponovno izabran za načelnika.

No, vijesti o njegovim pravosudnim problemima nastavile su se i iduće godine. Tada je u bh. medijima objavljena, a potom demantirana vijest, da je uhićen po zahtjevu hrvatskog pravosuđa, zbog sumnje na privredni kriminal u toj zemlji tokom 2001. godine.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu tada su priopćili da nema mogućnosti Abdićevog izručenja Hrvatskoj, jer međudržavni sporazum BiH i Hrvatske ne dopušta izručenje za djela počinjena prije 2012. godine. Protiv Abdića i njegova sina u Hrvatskoj se od 2011. vodio sudski proces za privredni kriminal. Pred Županijskim sudom u Rijeci suđeno im je za protupravno preuzimanje vile u Voloskom, za što su kasnijim odlukama sudova oslobođeni.

Optužnica ga je teretila da je 2001. fiktivno posudio Agrokomercu 600.000 kuna (oko 80.000 eura) te da je, budući da novac nije vraćen, preuzeo vilu u vlasništvu tog poduzeća u Voloskom, u blizini Rijeke. Abdić je ostao načelnik Velike Kladuše do kraja mandata 2024. godine. Oporbene stranke u tom gradu su u listopadu 2021. pokrenule njegov opoziv u Općinskom vijeću, ali on to nije prihvatio i proglasio je odluku nelegitimnom, navodi RSE.