Sjedinjene Države poručile su da su spremne pružiti obavještajne kapacitete i nadzor bojišta u sklopu zapadnog sigurnosnog okvira za poslijeratnu Ukrajinu te sudjelovati u europskom sustavu protuzračne obrane za tu zemlju, rekli su europski i ukrajinski dužnosnici.

Američki predsjednik Donald Trump kazao je prošlog tjedna europskim čelnicima da će SAD biti dio “koordinacije” sigurnosnih jamstava za poslijeratnu Ukrajinu, što Kijev zahtijeva kako bi odvratio buduće napade Rusije nakon eventualnog mirovnog sporazuma, piše Financial Times.

Visoki američki dužnosnici zatim su u više razgovora s europskim partnerima poručili da bi Washington bio spreman doprinijeti “strateškim sposobnostima”, uključujući obavještajne, nadzorne i izviđačke (ISR) resurse, zapovjedno-upravne i protuzračne sustave kako bi se omogućilo europsko raspoređivanje snaga na terenu, rekla su četiri izvora upoznata s razgovorima za Financial Times.

Tzv. “koalicija voljnih”, predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, obvezala se štititi Ukrajinu od buduće ruske agresije. No europski su dužnosnici privatno priznali da bi se bilo kakvo raspoređivanje moglo dogoditi samo uz američku podršku, koja bi omogućila i štitila europske postrojbe.

Američka ponuda, iznesena u nizu sastanaka nacionalnih sigurnosnih i vojnih čelnika SAD-a i velikih europskih zemalja, uvjetovana je obvezama europskih prijestolnica da pošalju desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, upozorili su dužnosnici. Dodali su da bi ponuda još uvijek mogla biti povučena. Ipak, to predstavlja značajan zaokret Trumpove administracije — koja je ranije ove godine isključila bilo kakvo sudjelovanje SAD-a u zaštiti poslijeratne Ukrajine — i ohrabrilo je europske čelnike koji mjesecima lobiraju u Washingtonu za veću potporu Kijevu.

Trump inzistira na mirovnom sporazumu

Trump inzistira na sklapanju mirovnog sporazuma, no Moskva i Kijev i dalje su daleko od dogovora o ključnim pitanjima, uključujući teritorijalnu kontrolu i sigurnosna jamstva. Ruski predsjednik Vladimir Putin traži da se u jamstva uključi i Rusija, što Ukrajina kategorički odbacuje.

Iako SAD ostaje protiv raspoređivanja vlastitih trupa u Ukrajinu, američki dužnosnici priznaju da bi njihova obavještajna, nadzorna i zapovjedna superiornost omogućila satelitski nadzor prekida vatre i učinkovitu koordinaciju zapadnih snaga. Washington već isporučuje Ukrajini sustave protuzračne obrane Patriot, ali bi poslijeratna potpora uključivala i američke zrakoplove, logistiku i zemaljske radare za podršku europskoj zoni zabrane letova i protuzračnoj zaštiti zemlje.

Zapadni čelnici razrađuju okvirni plan koji bi uključivao demilitariziranu zonu pod nadzorom neutralnih mirovnih snaga iz treće zemlje, dogovorene između Kijeva i Moskve. Iza toga bi ukrajinska vojska, naoružana i obučena od strane NATO-a, branila granicu, dok bi europske snage bile raspoređene dublje u zemlji kao dodatni sloj odvraćanja, uz američku podršku iz pozadine.

Skepsa oko slanja trupa u Ukrajinu
No unatoč potencijalnoj američkoj pomoći, javnost i političari u mnogim europskim zemljama ostaju skeptični prema slanju trupa u Ukrajinu.
Trumpova inicijativa za mir zasad je dala skromne rezultate. Kremlj je odbio njegov prijedlog sastanka Putina i Volodimira Zelenskog, dok Moskva i dalje postavlja maksimalističke zahtjeve — uključujući teritorijalne — neprihvatljive za Kijev.

Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho izjavila je u utorak da je jedan od zaključaka sastanka u Washingtonu bio zadužiti savjetnike za nacionalnu sigurnost da razrade konkretne oblike sigurnosnih jamstava. “Uskoro bismo trebali čuti njihove prijedloge”, rekla je.
Zelenskij je pak izjavio da ga je vojni vrh izvijestio o radu sa svim partnerima unutar “koalicije voljnih”: “Tempo rada mora se ubrzati. Obrambena komponenta sigurnosnih jamstava mora biti razrađena u bliskoj budućnosti.” prenosi N1.