Piše: Dragan Bradvica

Velika inflacija koja ne pokazuje tendencije pada, klimatske promjene, velika napetost oko Ukrajine itd. krize su koje tresu cijeli svijet.

Kada na to dodamo i pandemiju koja je itekako protresla cijeli svijet jasno je da posljednje dvije, tri godine planeta korača iz krize u krizu. S obzirom na to, jasno je kako je došlo do tektonskim promjena u svim porama života pa su u nekima zabilježeni do jučer neslućeni napredci, a u drugima veliki padovi.

Ukoliko samo pogledamo poremećene lance snabdjevenija, slike praznih polica u nekim od najjačih ekonomija svijeta  jasno je kako se neke stvari moraju mijenjati. A u svemu tome veliki značaj mogao bi dobiti upravo zapadni Balkan – tu je veliki neiskorišteni potencijal, resursi, jeftinija radna snaga, geografski položaj…

Jednostavnije kazano, postoji veliki potencijal razvoja domaće proizvodnje i industrije koje bi bile više nego dovoljne za zadovoljavanje vlastitih potreba, ali i značajno povećanje izvoza. Ono što je loše za Bosnu i Hercegovinu, ovdašnje vlasti i dalje se prema domaćoj proizvodnji odnose maćehinski.

Niz mjera

Velika poskupljenja hrane posljednjih godinu dana ponovno su u javnosti aktualizirala priču o nužnosti jačanja domaće proizvodnje i stvaranja robnih rezervi kako bi se moglo intervenirati na tržištu.

A stvari su poprilično jasne – pojačati poticaje i svaki drugi vid pomoći bh. proizvođačima, a napokon i uvesti mjere zaštite koje nam stoje na raspolaganju. O tome ja čak govorio ponovno i član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik pozivajući da se ograniči uvoz onih proizvoda koji tada dospijevaju u našoj zemlji. Tako kaže da se trenutno u BiH ugroženi proizvođači krumpira jer je enorman uvoza iz dalekog Perua i nekih drugih zemalja. Problem je i nekontrolirani uvoz jabuka, malina itd.

- Ne treba posebno niti naglašavati kako su primjerice poticaju za meso u Europskoj uniji mnogo veći nego je to slučaj u BiH pa oni svoj proizvod ovdje mogu jeftinije nuditi. Međutim, postoje državne institucije koje bi trebale sve to regulirati. I po europskim standardima mi imamo prava da na robu koja ima poticaje od jednog eura, a u nas su ti poticaju 10 eurocenti, na uvozu naplatimo tu razliku od 90 eurocenti. To bi donijelo nove prihode u BiH sigurno veće od milijardu maraka ali o tome gotovo nitko ne razmišlja u BiH, poručio je Dodik.

Isto tako, što zbog mogućeg rata u Ukrajini, što zbog inflacije koja razdire bh. žitelje također pozivaju da se napokon domaćoj proizvodnji da pažnja koju zaslužuje i da vlasti povuku nužne poteze.

Bez napretka

Bez obzira na sve to, sudeći prema izjavama samih poljoprivrednika, stanje se nije poboljšalo. Uz sve probleme s kojima muku muče, posljednjih godinu dana su ih zahvatila i velika poskupljenja (gorivo, repromaterijali, samo je gnojivo poskupjelo za 100 posto…). 

Ukoliko tome dodamo i sve manji broj ljudi na selu, odnosno onih koji se bave poljoprivredom jasno je zbog čega proizvođači upozoravaju o ugroženoj proljetnoj sjetvi.

Ne treba posebno niti naglašavati činjenicu da zbog izostanka političkog dogovora bh. poljoprivreda ostaje bez stotina milijuna maraka iz EU fondova. A upravo u ova krizna vremena taj novac bi imao dodatnu vrijednost jer bi itekako pokrio troškove bh. proizvođača i omogućio čak i povećanje obima proizvodnje.

Ukoliko znamo da je u BiH na sceni najveća politička kriza od Daytona do danas, a i to da se nalazimo u izbornoj godini, nema previše nade kako će se stvari tijekom 2022. pomicati na bolje.