Predsjednik Naše stranke Edin Forto u Sarajevu je kazao da je nevjerojatno da eiropski put Bosne i Hercegovine za neke nije na vrhu svih mogućih prioriteta, bez obzira da li se nalazili u vlasti ili u opoziciji.

"Nevjerovatno je, ali jučer smo shvatili da postoje oni koji misle da je evropski put za građane Bosne i Hercegovine moguć samo ako su oni ti koji vladaju. U šoku sam da postoji neko ko je spreman da oduzme nama našu budućnost", kazao je Forto, komentirajući činjenicu da Radni tim za izradu Plana reformi u BiH nije usvojio Nacrt reformske agende, te da predstavnici četiri kantona nisu dali suglasnost na predloženi nacrt dokumenta., javlja FENA. 

Po njegovim riječima, ovo je najdestruktivniji politički potez koji su vidjeli.

"Četiri kantonalna premijera iz SDA su odlučili da obustave ili suspenduju naš evropski put, pa onda da daju neke uslove kako bi to oni radili", kazao je Forto.

Istaknuo je da je Plan rasta mehanizam EU koji treba da približi zapadni Balkan Evropi.

"Sve što je u Planu rasta, u smislu projekata i u smislu reformi, političkih stvari koje su u tom dokumentu, sve nas čeka kada otvorimo pregovore. Svaka od ovih 110 mjera koje su bile usaglašene, a koje su jučer zaustavljene, nas čeka kada budemo otvorili pregovore", navodi Forto, te dodaje da je ovo bio test za BiH.

Po njegovim riječima, "neko je odlučio da kaže da to nije dovoljno dobro, 110 nije dovoljno dobro, mora biti 113".

"To je naravno izgovor. Ovo je bio nacrt koji je Evropska komisija trebala da usvoji i kada se to usvoji, on se vraća BiH po tipu međudržavnog sporazuma. Mi smo onda to morali usvojiti na Vijeću ministara BiH i kroz oba doma državnog parlamenta kao međunarodni sporazum", pojasnio je Forto.  

Dodaje da je to "ogromni dokument od iznimne važnosti, sa rokovima koji su jako ambiciozni za BiH".

Forto se, između ostalog, osvrnuo i na jednu od kritika upućenih na ovaj dokument, a u kojoj se kaže da je izbrisana riječ država.

Istaknuo je da se 1.213 puta pominje Bosna i Hercegovina u ovom dokumentu, a 303 puta se spominje državni nivo.

"Srušili su nam projekat i plan koji nisu ni pročitali", ustvrdio je Forto.

Spomenuo je i harmonizaciju, pojašnjavajući da se ne radi samo o harmonizaciji bh. zakonodavstva i projekata, bh. infrastrukture sa evropskom. Radi se o harmonizaciji unutar BiH.

Zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sabina Ćudić je kazala da će "nažalost, 24. juli 2024. godine ostati zapamćen kao dan kada je centrala SDA oborila 'aprilski paket' broj dva u BiH".

Navela je da je, uskraćivanjem podrške ovom paketu spriječena momentalna isplata od 70 miliona eura od ukupno dvije milijarde maraka, odnosno nešto više od jednu milijardu eura koje, prema Planu rasta, pripadaju Bosni i Hercegovini.

Ćudić je, između ostalog, kazala da je Predsjedništvo SDA "donijelo stratešku odluku da ne podržava razvojne projekte i programe BiH niti evropski put prije izbora u oktobru 2024. godine, zato što smatraju da bi razvoj BiH i ubrzani evropski put i usvajanje ovih mjera, prvo naštetilo njihovom radu, a drugo donijelo im izbori poraz".

"Iz tog razloga su u stanju zaustaviti projekte u čitavoj BiH nadajući se da će blokada BiH proizvesiti bolji izborni rezultat", kazala je Ćudić.  

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić osvrnula se na segment koji se tiče ljudskih prava.

Kazala je da Reformska agenda podrazumijeva, odnosno obavezuje sve u BiH na dekriminalizaciju klevete, "što znači povlačenje sadašnjih izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS". Podsjetila je da je prošle godine kleveta kriminalizovana u RS-u.

"Ljudska prava i Reformska agenda podrazumijeva i donošenje novog zakona o Javnom RTV sistemu BiH, rješavanje finansijske agonije bosanskohercegovačke radio-televizije i rješavanje pitanja RTV takse", navela je, između ostalog, Jurišić.

Po njenim riječima, nije samo deklarativno kada se kaže da Reformska agenda obavezuje BiH i sve njene organe na različitim razinama na efikasno rješavanje pitanja prijetnji i nasilja, ali ne samo nad novinarima, nego nad građanima BiH.    

Zastupnik Naše stranke u PSBiH Predrag Kojović je kazao da bi se dokument koji su trebali poslati u Brisel vratio u Vijeće ministara BiH gdje bi bio usvojen.

"Nakon toga bi slijedio proces ratifikacije, znači dokument bi išao u Parlament BiH, prolazio kroz oba doma i bio bi podložan amandmanima koji se mogu usaglasiti", kazao je Kojović.

Naveo je da "stvar nije gotova, ovih 70 miliona i dalje stoje i čekaju nas da se dogovorimo".

"Bilo bi bolje da smo se dogovorili i dobili taj novac u ovoj ljetnoj tranši. Pozivam sve aktere da smire strasti, da se uozbilje, da izanaliziraju dokument, da shvate da ovo nije dokument u kojem se u ovoj fazi mogu praviti izmjene, nego da pokušamo da ipak postignemo saglasnost i da one mjere koje su usaglašene što prije pošaljemo u Brisel, kako bismo se nadali eventualno da u septembru možda dobijemo 70 miliona koje je SDA u ovom trenutku uskratila građanima BiH", zaključio je Kojović.