U posljednjih 50 godina Francuska nije imala budžetski suficit. Svake godine država troši više nego što prihoduje, i to usprkos jednima od najviših poreza u Europi.

Danas se čini da je došao trenutak kada zemlja mora platiti cijenu života „na kredit“. Građani Francuske su živjeli na ovaj način desetljećima. Kriza je sve dublja i približava se točki u kojoj će vlast morati da posegne za radikalnim mjerama – ili da se suoči s mogućim bankrotom.

Ogroman dug i sve veće kamate
Državni dug trenutno iznosi 114% BDP-a. Samo tijekom 2024. godine kamate na taj dug porasle su za 6 milijardi eura. Očekuje se da će do kraja 2025. Francuska platiti najmanje 60 milijardi eura na ime kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate .... Do 2029. taj iznos bi mogao da dostigne čak 100 milijardi. Dok dug nastavlja rasti, zemlja uporno bilježi deficite koji prelaze 3% koliko dozvoljava Europska unija – 2022. godine iznosio je 4,7%, a 2023. čak 5,4%.

Istovremeno, gospodarstvo bilježi slab rast. Nakon kratkotrajnog oporavka od 2,5% poslije pandemije, 2023. godine BDP je porastao svega 0,8%. Kako se prihodi od poreza ne povećavaju, država je prinuđena da se dodatno zadužuje kako bi financirala svoje rashode.

Građani ne prihvataju štednju
Duboki problem leži i u političkom i društvenom otporu prema smanjenju javne potrošnje. Svaki pokušaj vlasti da ukine neku socijalnu uslugu ili smanji budžet izaziva masovne proteste. Pokret „Žutih prsluka“ bio je upravo odgovor na poresko opterećenje srednje i niže klase, što je dodatno umanjilo državne prihode.

Istovremeno, mirovine su indeksirane s inflacijom i automatski rastu. Socijalni izdaci između 2023. i 2024. porasli su za 10%. Uz prosječnu starost populacije od 42,3 godine, teret umirovljenika na budžet postaje sve veći.

Premijerov “trenutak istine”
Ubrzano rastući dug, opasnost od dužničke spirale, stagnirajuća ekonomija i narod koji odbacuje sve mjere štednje – sve to podsjeća na apokaliptični scenario. Razlika u odnosu na Grčku je u veličini – dok je grčko gospodarstvo bila relativno mala, sa francuskim BDP-om od tri biliona eura i 68 milijuna stanovnika, teško je zamisliti da će Njemačka ili EU moći da „spase“ Francusku.

Predsjednik Emanuel Makron pokušava da spriječi katastrofu novim političkim kursom. Njegovo rješenje je aktuelni premijer François Bayrou – treći po redu koji pokušava da pronađe kompromis između finansijske discipline i socijalnog mira. Bayrou je prošli tjedan predstavio plan pod nazivom „Trenutak istine“.

Plan uključuje smanjenje javne potrošnje, broja državnih službenika i troškova lokalnih samouprava. Povećanje poreza za najbogatije i zamrzavanje budžeta na godinu dana. Najkontroverzniji prijedlog je ukidanje dva državna blagdana – ponedjeljka poslije Uskrsa i 8. svibnja, Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ova ideja izazvala je oštre kritike javnosti i političara.

Plan predviđa otpuštanje 3.000 državnih službenika. Ukidanje brojnih administrativnih mjesta nakon umirovljenja zaposlenih. Očekuje se da će mjere uštedjeti oko 42 milijarde eura. Ipak, čak i sa ovim mjerama, Francuska mora da poveća vojnu potrošnju kako bi ispunila NATO cilj od 5% BDP-a – i sve to pod uvjetom da budžet uopće bude usvojen.

Podsjetimo, prethodni pokušaj da se uvede štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... završio s padom vlade kada je prijedlog budžeta prethodnog premijera odbijen uz izglasavanje nepovjerenja.

Povijest se ponavlja?
Francuska se već suočavala s velikim financijskim krizama. Jedna od njih bila je i uvertira u Francusku revoluciju. Danas je pitanje da li aktuelna kriza može prerasti u političku oluju sličnih razmjera. Hoće li Bayrou-ov „trenutak istine“ postati trenutak preokreta ili kraj jedne ere francuske socijalne države, piše financa.