GDJE SU POLITIČARI POTROŠILI NOVAC? Skupili tri milijarde KM od akciza, a autoputeve grade na kredit
Bosna i Hercegovina je od posebne putarine za gradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva, koja se naplaćuje po litri goriva od 2009. godine do danas prikupila čak 3,039 milijardi maraka, ali je do sada uspjela da završi samo 216,5 kilometara nepovezanih autoputeva i to pomoću kredita koje će njeni građani otplaćivati desetljećima, piše portal Capital.ba.
Od ovog novca Republici Srpskoj je nakon raspodjele pripalo 1,103 milijardi maraka, koje bi, da se njima dobro raspolagalo, bile sasvim dovoljne za izgradnju 106 kilometara autoputa za čiju je izgradnju tokom 20 godina utrošeno 1,1 milijardu maraka.
Umjesto toga, Srpska se za skoro svaki kilometar autoputa kreditno zadužila, a za one koji su u najavi, po svemu sudeći, tek nam predstoje nova opterećenja.
Prema podacima iz Uprave za neizravno oporezivanje, ovo je jedna od tri stavke posebno namijenjena za izgradnju autoputeva i puteva koja svakog vozača košta 0,25 KM po litri goriva.
U opterećenju spomenute litre goriva postoji još i stavka iz kojih se financira izgradnja i održavanje (ostalih) puteva od 0,15 feninga po kojoj se od početka naplate skupilo 3,434 milijarde maraka, kao i akciza od 0,30 KM do 0,45 KM po litri i koja je od 2006. godine donijela čak 7,896 milijardi maraka.
Ova, najblaže rečeno ogromna sredstva, raspodjeljuju se tako što Srpskoj pripada 39 posto, Brčko distriktu dva posto, a FBH 59 posto.
U Republici Srpskoj trenutno je, dakle, u upotrebi jedva 106 kilometara autoputa i to dionica Banjaluka-Gradiška i autoput “9. januar“ Banjaluka-Doboj, koji su uz izgradnju petlje “Mahovljani” plaćeni 1,1 milijardu maraka.
U UNO-u za portal CAPITAL su objasnili da se po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM po litri, te dvije putarine, od 0,15 KM za održavanje puteva i za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva u visini od 0,25 KM po svakoj litri derivata.
-Ako uzmemo samo putarinu za izgradnju autoputeva, od 2009. godine do veljače 2023. godine ukupno je prikupljeno 3,039 milijardi KM. Trenutno se na računu rezervi nalazi 211 milijuna. Kad to odbijemo, ostane iznos od 2,828 milijardi KM, što je UIO rasporedila korisnicima.
Republici Srpskoj je od tog iznosa pripalo 39 posto što znači da je sa posebnog računa UNO-a za putarinu u prethodnom periodu Republika Srpska dobila jednu milijardu i 103 milijuna KM, rekli su u UNO BiH.
Puno para, slaba realizacija
Prema informacijama iz Autoputeva RS-a, od 2009. godine do kraja 2022. godine na ime putarine ostvaren je prihod u ukupnom iznosu od 967.181.308 КM, što pokazuje da postoji razlika od blizu 136 milijuna maraka manje nego što pokazuju podaci UNO-a.
-U 2009. godini, po ovom osnovu, na račun “Autoputeva Republike Srpske” je uplaćeno je 35 milijuna КM, 2010. godine 30,7 milijuna КM, 2011. godine 54,2 milijuna КM, 2012. godine 38,4 milijuna КM, a 2013. godine 48,2 milijuna КM. U 2014. godini ostvaren je prihod od 41,1 milijun КM, 2015. godine 53,6 milijuna КM, 2016. godine 50,3 milijuna КM. Za 2017. godinu ostvaren je 64,1 milijuna КM, u 2018. godini 109,7 milijuna КM, 2019. godine 114,1 milijuna КM, 2020. godine 102,4 milijuna КM, 2021. godine 114,8 milijuna КM i 2022. godine 110,1 milijuna КM”, rekli su u Autoputevima RS-a.
Situacija je gotovo ista i u FBiH, koja se također uporno zadužuje za izgradnju autoputeva, iako joj od raspodjele pripada daleko veća suma novca nego Srpskoj, što baca sumnju da skupljena sredstva ne idu tamo gdje su namijenjena.
Do sada je u FBiH potpunosti izgrađeno i nalazi se u upotrebi oko 114,5 kilometara autoputa u FBiH, i to dionice Svilaj – Odžak, Zenica sjever – Tarčin i Međugorje – Bijača.
Vijeće ministara BiH odobrio je prošle godine novo zaduženje za dionicu koridora “Vc” vrijedno 300 milijuna eura, odnosno gotovo 600 milijuna maraka za izgradnju dionice autoputa od Ovčara do Mostara.
Za koridor “Vc” vrijedan skoro 140 milijuna maraka, Srpska se zadužila kreditom kod Europske banke za obnovu i razvoj, uz grant sredstva Europske unije. U Republici Srpskoj gradi se druga dionica poznatija kao “Dobojska obilaznica” od petlje “Кostajnica” do Putnikovog brda i entitetske linije s FBiH čija je dužina 5,6 kilometara i vrijedna je skoro 300 milijuna maraka i financira se opet iz kredita. Tu su najave ili izgradnje drugih pravaca. Na koridoru “Vc” od Tovire do Vukosavlja, još 36 kilometara, te autoput prema Srbiji, zatim od Vukosavlja do Brčkog i do Bijeljine, te dionica Rača-Bijeljina čija je vrijednost 258 milijuna maraka.
Trenutno je otvoreno gradilište na putu Banjaluka-Prijedor, koji na osnovu koncesijskog ugovora gradi kineski partner.
Tragično nepovezani
Ekonomski analitičar Igor Gavran objašnjava da podatak o prikupljenim sredstvima najuspješnije demantira opravdanja vlasti za odbijanje prijedloga privremene suspenzije naplate akciza kao antiinflatorne mjere.
-Očigledno je da enormna sredstva prikupljanja po ovom osnovu nisu stavljena u funkciju izgradnje autoputeva u očekivanom obimu i ovaj model financiranja se nije pokazao efikasnim. Jedini siguran efekat je drastično viša cijena goriva od inače moguće a time i viši troškovi poslovanja gotovo cjelokupne privrede i posljedično viši troškovi života građana. Također je opravdana sumnja da barem dio ovih sredstava nije utrošen namjenski jer tempo izgradnje autoputeva je neprihvatljivo spor, kaže Gavran za CAPITAL.
Naša tragedija je i u tome što su svi izgrađeni autoputevi nepovezani, kaže Gavran.
-Ta nepovezanost dionica je posebno tragična jer i one do sada izgrađene dionice čini skoro pa besmislenim. Sarajevo-Zenica i Doboj-Gradiška su praktično jedine dionice koje imaju neku svrhu i povezuju neke gradove. Ali i one tek parcijalno, jer još uvijek nisu međusobno uvezane. A i elektronska naplata putarine između entiteta je tek nedavno dogovorena, kaže Gavran.
Uz ova tri nameta na gorivo, treba napomenuti da svaki vlasnik vozila prilikom godišnje registracije plaća određeni namet za održavanje i izgradnju puteva kao i velika sredstva koja se prikupljaju od naplate putarina, a koja predstavljaju prihod preduzeća, piše Capital.ba.