Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda u entitetima donesena prije točno dva desetljeća promijenila je unutarnju strukturu entiteta i osigurala punu zastupljenost i zaštitu naroda i građana na području BiH. Radi se o primjeru gdje se Ustavni sud BiH javlja kao tvorac Ustava i vrši njegovu reviziju, a njegova osnovna uloga je upravo zaštita neustavne promjene i zaštita Ustava BiH općenito. Može se reći da se preko zahtjeva za usklađivanje određenih odredaba Ustava RS-a tražilo promjenu temeljnih načela Ustava i ustavnog uređenja BiH. Nesporno, konstitutivnost naroda na razini BiH i entiteta opasno je političko načelo koje je svoje razorno djelovanje na ustavnu strukturu i njenu stabilnost pokazao na prostorima bivše SFRЈ. Za poslijedaytonsku BiH, konstitutivnost naroda je osnovno ustavno-pravno, ali i političko pitanje, pitanje okvira državnog uređenja, a ne isključivo pravno pitanje i nikako nije pitanje ljudskih prava i njihova poštivanja, koja su osobna, ostvaruju se individualno i kao takva su zajamčena. Može se reći da ovakav pristup "generalizacije" osobnih prava kroz prizmu kolektiviteta, pitanju poštivanja ljudskih prava sigurno neće biti od koristi, a može naškoditi. S druge strane, a što pokazuje duboku podijeljenost u društvenom biću koje se polariziralo po "entitetskoj liniji", viđenja intelektualaca iz FBiH su dijametralno drugačija a oni u provedbi Odluke o konstitutivnosti naroda vide krajnju odrednicu onih koji su za provedbu Daytona i onih koji to nisu, navodi glavni tajnik Vlade RS Siniša Karan.