Piše: V.S.Herceg

U novom izdanju magazina Globus, u tekstu autora Željka Trkanjeca, analiziraju se izbori u Mostaru, ali i sveukupna politika aktualnih vodećih stranaka u BiH te se zaključuje kako jačaju frakcije koje žele novu politiku.  Kritike su upućene prema predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću ali da, „od njega nije bolji Dragan Čović“.

Osvrćući se na presudu Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Irma Baralija protiv BiH, gdje je Sud potvrdio da su Baraliji neodržavanjem izbora u Mostaru kršena ljudska prava, Globus piše kako je Baraliji, ne samo dato za pravo, nego i da je time političkim liderima poručeno da će, ili sami u roku od šest mjeseci dogovoriti mehanizam održavanja izbora ili će im ECHR nametnuti pravila.

Dogovorili se, ali pod sekundarnim pritiskom

"Nije da su se Bakir Izetbegović, čelnik SDA, i Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, silno žurili, ali kad su shvatili da vrijeme istječe i da će Strasbourg zaista donijeti pravila koja gotovo sigurno neće štititi njihove partikularne odnose, dogovorili su se. Kako jednostavno. Obje stranke, kao i SNSD srpskog lidera Milorada Dodika, u bilo kojoj raspravi o Daytonskom sporazumu tvrde kako su brojni visoki predstavnici međunarodne zajednice, primarno spominju Paddyja Ashdowna, puzajućim odlukama izmijenili duh i slovo ugovora koji je označio kraj rata u BiH. I to je u velikoj mjeri točno. Ali, mostarski je slučaj primjer da vječni stranački lideri reagiraju na pritisak. ECHR je pokazao iznimnu mudrost u postupanju ne namećući pravila unaprijed, nego je, definirajući svima razvidno, dao Izetbegoviću i Čoviću vremena da se dogovore. Ako ne, onda će sud. Pritisak je bio sekundaran", piše Globus.

Osvrćući se na izbor gradonačelnika Mostara te reakciju visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji je vijećnicima naložio poštovanje Statuta Grada Mostara te tako i tajno glasanje, Globus piše i o ljutnji predsjednika SDA jer nije izabran Bošnjak iz SDA za gradonačelnika, nego Hrvat iz HDZ-a.

"Nije Bošnjak. I to je razbjesnilo Izetbegovića jer je, nakon Sarajeva, izgubio i Mostar. U maniri klasičnog političkog manipulatora, odmah je napao Našu stranku za "izdajničko ponašanje" jer nije glasala za kandidata SDA. Postalo je jasnim da mu je trn u oku upravo gospođa Baralija kojoj se izravno obratio: "Irma Baralija je nažalost izdala Mostar.... Naša stranka nije nimalo naivna i dobro zna što je HDZ radio i u ratu i što sada radi". Ovoje retorika koje se ne bi posramio ni Dodik, vraćanje na rat kao temeljni politički motiv. I potvrđuje ono što smo o Alijinom sinu znali: političar koji nema nikakvu viziju budućnosti, izuzev da SDA preuzme vlast u većini Federacije BiH, hrvatsko - bošnjačkog entiteta, i pretvori Hrvate u manjinu. Politike koja se opredmećuje izborom Željka Komšića glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i još opasnijeg manevra - izbora Bošnjaka na mjesta zajamčena Hrvatima u Domu naroda gdje je moguće vetom čuvati nacionalni interes", piše Globus.

Autor navodi i jednu zanimljivost da je Naša stranka pozvala SDA i njegove partnere da podrže Irmu Baralija za gradonačelnicu Mostara, o čemu Izetbegović nije želio niti razgovarati te je počeo tvrditi da je on, a ne Baralija, zaslužan što su izbori uopće održani. Pri tom se navodi da ni Baralija nije ostala dužna Izetbegoviću, poručivši mu kako je upravo on taj do sada izdao sve što se moglo izdati, dodavši da su upravo SDA i HDZ BiH krojili nova izborna pravila za Mostar po svojoj mjeri te da je SDA poušala iskoristiti oporbu poput 'smokvina lista' kako bi prikrila postojanje te koalicije koja funkcionira već 30 godina.

"Od Izetbegovića nije bolji Dragan Čović koji se već godinama predstavlja kao lider Hrvata u BiH pa je zbog toga i formirao Hrvatski narodni sabor. Kojem je na čelu. Šuruje s Dodikom na štetu Bošnjaka, a onda i Hrvata, mota se oko ruskih predstavnika i u tu igru uvlači i hrvatsku vladu koja, i kad se ogradi od njegovih izjava, teško može izbjeći kritike međunarodne zajednice jer je riječ o dvije sestrinske stranke: HDZ", navodi Globusov autor.

Nisu razbijeni blokovi, ali su se pojavili neki novi igrači

Ovaj hrvatski tjednik piše kako su lokalni izbori u BiH pokazali da u javnosti postoji nezadovoljstvo starim političkim strukturama pa je SDA izgubio izbore u Sarajevu, a Dodik u Banja Luci.

U ovom potonjem slučaju na gradonačelnički je položaj došao mladac koji se, za sada, od Dodika razlikuje samo po prezimenu jer dijeli njegove separatističke i nacionalističke politike. Sarajevo je druga priča jer je ondje SDA ozbiljno uzdrman, ali ni to nije bilo dovoljno da se Izetbegoviću zatrese liderska pozicija. I na Kosovu je Isa Mustafa dao ostavku nakon izbornog debakla. Alijin sin smatra da je to samo prolazna faza", konstatira Globu.

Autor piše da u Mostaru nije došlo do razbijanja blokova te da su SDA i HDZ BiH i dalje dvije najjače političke opcije.

"Ali, i tu su se pojavili neki novi igrači kao Bh blok u kojem su SDP i Naša stranka, čija je članica Irma Baralija te Hrvatska republikanska stranka. Riječ je o desno definiranoj političkoj opciji koja je uspjela osvojiti tri od 35 mandata dajući tako do znanja da HDZ BiH dobiva konkurenciju. Dakle, iako se na prvi pogled činilo da su dvije stare stranke očuvale svoje pozicije, precizniji pogled pokazuje da unutar sva tri konstitutivna naroda jačaju frakcije koje žele novu politiku. Konačno, u BiH prema lokalnim i međunarodnim procjenama, postoji oko 300 tisuća birača koji se ne smatraju vezanima uz stranke s nacionalnim predznakom. I koji još uvijek traže svoje političke predstavnike, što će biti važan element buduće političke scene u BIH", navodi Globus.

Autor teksta, između ostaloga zaključuje da se iz mostarske izborne priče mogu izvući dva zaključka. Prvo - da lideri okoštalih nacionalnih stranaka djeluju pod pritiskom, nisu skloni bilo kakvim promjenama tako dugo dok se ne nađu u situaciji da moraju reagirati ili će izgubiti postojeće privilegije. I drugo - da se Dayton može mijenjati.

"Nema više izvornog duga i slova Daytona"

"Zagreb traži povratak izvornom slovu i duhu Daytona, ali takvo što više ne postoji. UN je postao neučinkovit jer se nitko ne usudi dirnuti Povelju, a pet velikih sila neda pravo veta u Vijeću sigurnosti. BiH ne napreduje jer se sve strane pozivaju samo na one dijelove Daytona koji im odgovara. Izgledni ključ za promjene je primjena presude ECHR u slučaju Sejdić-Finci' koja je definirala da se za Predsjedništvo moraju moći birati i pripadnici manjina, št znači da bi onih 300 tisuća nacionalno neopredijeljenih moglo naći svoga kandidata. Zaštita interesa konstitutivnih naroda treba se ostvarivati u Domu naroda Parlamenta BiH", zaključuje autor.

On navodi da u tom smjeru ide i posljednja vijest stigla početkom tjedna te citira riječi šefa Uprave za ljudska prava Vijeća Europe Christophera Poirela.

 "BiH mora shvatiti da je u njenom najvećem interesu provođenje presude Sejdić-Finci. Vrijeme je da BiH prijeđe na drukčiji, suvremen sustav u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima. Smatram da je glavna zapreka povezana s postojećim ustavnim okvirom. On je osmišljen nakon rata kada je poginulo puno ljudi. Osmišljen je s konstitutivnim narodima, ali rat je davno završio i zato je važno da BiH prijeđe na suvremeniji sustav", poručio je Poirel.

Globusov autor zaključuje da bi na tom fonu mogla krenuti i revizija Daytona, ne kao Dayton 2, nego kao postupna promjena sustava., ali da to ne treba očekivati da će se to dogoditi u nekoj američkoj bazi gdje će pregovarački timovi biti zatvoreni danima.

"Upravo obrnuto, sve se mora odvijati unutar BiH, pred očima javnosti i uz sudjelovanje svih političkih aktera", smatra Globusov autor, pri tom navodeći da će jaku ulogu u svemu tome imati novi visoki predstavnik u BiH, Nijemac Christian Schmidt.