Kosturi iz ormara mostarske vlasti počinju polako izlaziti na svjetlo dana.Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara predstavljeno je izvješće o radu Javnog pravobraniteljstva Grada Mostara koje je iznijela Ines Jahić Hindić.
Prilikom rasprave o ovom izvještaju pravu aferu razotkrio je gradski vijećnik Arman Zalihić (SDP) koji je postavio pitanje  gradonačelniku. glavnoj savjetnici Grada Mostara i članovima pravobraniteljstva tko će odgovarati za propust po kojem će Grad morati isplatiti ogromna financijska sredstva zbog sudske presudeod gotovo tri i pol milijuna maraka koja je ove godine postala pravosnažna, a pravna trakavica  u vezi ovog slučaja traje cijelih devet godina.
Dnevni list je u posjedu ove presude Kantonalnog suda u Sarajevu koji je pravomoćno naredio isplatu iz gradskog proračuna u iznosu od gotovo tri i pol milijuna milijuna maraka.
Presuda se odnosi na tužbu pet pravnih subjekata povezanih sa sanacijom štete nastale još 2012. godine kada su zbog ogromnog snježnog nevremena imali pravo na naknadu štete od strane Civilne zaštite Grada Mostara.

Grad oštećen u milijunskim iznosima

Naime, pet mostarskih pravnih subjekata, odnosno pet ribogojilišta s područja Grada Mostara imali su pravo na naknadu štete koja im tada nije isplaćena. Zanimljivo je da je tadašnja šteta procjenjena na nekih 500.000 konvertibilnih maraka na šta su oštećeni bili spremni pristati da im se isplati. Međutim, Grad Mostar nije isplatio štetu na koju su oštećeni imali pravo, već su se čelni ljudi Grada odlučili upustiti u sudske sporove sa vlasnicima ribogojilišta. Nakon devet godina trakavice, u veljači ove godine odbijena je i žalba Grada Mostara te je presuđeno da Grad Mostar sada mora, zajedno sa pripadajućim kamatama, platiti oko tri i pol milijuna maraka.
Da stvar bude još apsurdnija, po informacijama Dnevnog lista odgovorni ljudi iz Grada Mostara u više su navrata odbili razne ponuđene nagodbe uključujući i onu o mogućnosti da se sanira šteta bez kamata u najminimalnijem mogućem iznosu.
U tijeku postupka također je dokazano da je Grad Mostar odnosno tadašnje Gradsko vijeće još u travnju  2012. godine potvrdilo izvješće nadležnog povjerenstva o nastaloj šteti, odnosno Grad nije ispoštovao vlastite odluke.
Također, utvrđeno i dokazano je  kako je Grad Mostar na računu Civilne zaštite na kraju 2011. godine imao raspoloživa sredstva u iznosu većem od pet milijuna maraka, a u travnju 2012. godine raspolagali su sredstvima većim od četiri milijuna maraka. Sud je zaključio da je Grad Mostar stoga imao sredstva da se pripadajuća šteta isplati. Međutim,  iz nepoznatih razloga Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Ljubom Bešlićem nije izvršila svoju obavezu.
Iz pravobraniteljstva Grada Mostara rekli su da smatraju da je to nepravedna odluka Suda. Naveli su da su uložili zahtjev za reviziju ove presude. Međutim, također su potvrdili da se presuda ipak zasniva odluci Gradskog vijeća i da je ona izvršna te da se u svakom trenutku može pokrenuti blokada računa kojom će šteta biti prisilno naplaćena. Odnosno, zahtjev za revizijom presude ne odlaže njeno izvršenje.
Zanimljivo je da je na suđenjima za ovaj slučaj jedan od svjedoka bio i bivši gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Na ovaj način, nakon dugogodišnjeg spora očigledno je učinjena ogromna višemilijunska financijska šteta Gradu Mostaru koju će na kraju platiti porezni obveznici.

Presuda zbog zemljišta kod 'Ere'

Podsjetimo, nedavno je na svjetlo dana izašla i informacija o još jednoj presudi protiv Grada Mostara. Naime, prije dvije godine županijski sud u Mostaru donio je drugostupanjsko rješenje kojim je utvrdio obvezu Gradu Mostaru da isplati obitelji Živković iznos od 1.187.212 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
Naime, pored hotela Ero, prekoputa neizgrađene sportske dvorane stoji započeta građevina katedrale Kristova Uskrsnuća. Izgradnja katedrale je obustavljena, a jedan od razloga je taj što se katedrala počela graditi na zemlji obitelji Živković i obitelji Salomon.
u prvostupanjskom postupku je prema procjeni vještaka bilo dosuđeno da je tržišna vrijednost 2.402.236 KM. Međutim, prema žalbi Grada Mostara, a po sucu izvjestitelju Županijskog suda Mostar, naknada je umanjena na iznos od 1.187.212 KM.
Ni tako prepolovljen iznos od 1.187.212 KM, Gradska uprava Mostara još nije isplatila.
Ustavni sud BiH kroz nekoliko odluka je utvrđivao povredu prava na razuman rok, jer se kroz dva desetljeća trajanja postupaka opstruiraju svi zahtjevi obitelji Živković na njihovo pravo "ili vrati ili plati".
Na kraju je u ovom slučaju reagirao i OHR koji je naveo da su mostarske vlasti djelovale nezakonito, flagrantno kršeći zakone na način koji podsjeća na ratni period. OHR je upozorio da se radovi moraju zastaviti, a da nadležni moraju odgovarati za nezakonita djela.
Međutim, po dobro poznatom 'običaju' u Mostaru za propuste i nanesenu štetu u pravilu ne odgovara nitko. Umjesto toga, ovakve presude gradska administracija pokušava „zataškavati“ i ne pričati o njima. Zbog toga, javlja se otvorena sumnja koliko ovakvih i sličnih slučajeva postoji i koliki su stvarni financijski iznosi  koje Grad po ovim i sličnim presudama mora isplatiti.