Dnevni.ba - PRELOADER

Građani BiH smatraju da prava novinara najviše krše političari i političke stranke

03 Svi 2025


Građani BiH smatraju da prava novinara najviše krše političari i političke stranke

U ovoj godini bh. građani najviše vjeruju medijima (66,8 posto) i vjerskim zajednicama (52.1 posto) zatim institucijama vlasti (45,8 posto) te nevladinom sektoru (17.3 posto), a najmanje povjerenja građani imaju u političke partije i političare, kazala je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić prezentujući istaživanje povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.

Rudić je istakla da postoje razlike u percepciji građana u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Tako u Federaciji BiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim zajednicama, dok u Republici Srpskoj se najviše vjeruje vjerskim zajednicama.

Građani Federacije BiH i Republike Srpske samo su donekle zadovoljni radom medija, s tim da je većina stanovnika Federacije uglavom zadovoljna radom medija dok je u RS-u  veći procenat nezadovoljnih.

Kad je riječ o pitanju slobode medija najveća prepreka kako smatraju građani BiH su polititička zavisnost 65.8 posto, opšta politička klima u državi 47.3, finsijska zavisnost 32.8 i nedovoljna profesionalnost 20.2 posto.

Prema izvještaju televizija je izgubila primat kada je riječ o načinu informisanja građana BiH. Tako da se značajan dio građana informiše putem interneta 49.7 posto i društvenih mreža 18.3 posto, aklasični  mediji su manje zastupljeni kao izvor informisanja.

Televizija  je  prvi izvor informisanja za tek 28.3 posto bh. građana. Također, internet dominira i kad je riječ o kvalitetnom informisanju sa 62.9 posto.

- Kad kažemo internet tu građani najviše misle na online portale i ono što im je dostupno preko portala i  društvenih mreža. Građani BiH smatraju da internet dominira kao kvalitetan izvor informacija. Ovdje je s naše strane veliki upitnik. Da li je to  baš tako -kazala je Rudić i najavila da će neko od narednih istraživanja biti posvećeno upravo domonaciji interneta i online medija.

Istakla je da struka smatra da na internetu ima manje kvalitetnih sadržaja nego u tradicionalnim medijima.

Kad je riječ o kršenju novinarskih prava bh. građani smatraju da ih najviše krše političari i političke stranke (71.5 posto) te vlasnici medija i urednici. Među onima koji krše prava novinara po mišljenju građana nalaze se i OHR i međunarodna zajednica. To mišljenje je dominantno  u Republici Srpskoj.

Istraživanje je također tretiralo pitanje izvještavanja o femicidu, etička načela u novinsrstvu, pitanje klevete kao krivičnog djela...

Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert predstavili su istraživanje o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini iz perspektive građana, prenosi BHRT.

Istraživanje je provedeno od 28. marta do 11. aprila na uzorku od 509 bh. građana putem CATI ankete koja je sadržavala 20 pitanja o tome na koji način građani razumiju medijske slobode; pritiske na novinare; koliko su zadovoljni izvještavanjem medija o temama od javnog značaja, uključujući nasilje nad ženama; kome vjeruju više - medijima, političarima, NVO sektori ili vjerskim institucijama; koji su mediji prvi izvori infrmacija za građane i kako građani vide perspektive novinarstva i mogućnosti unapređenja njegovog kvaliteta u BiH.

Uz podršku Fondacije Friedrich Ebert, Uduženje BH novinari provede ovo istraživanje kontinuirano od 2009. godine , a rezultate tradicionalno predstavljaju na Svjetski dan slobode medija.

BIH


Milorad Dodik podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv pravosnažne presude Suda BiH

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podnio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i...

20 Kol 2025

BESPLATNI UDŽBENICI ZA UČENIKE U RS-U

Na knjigama naljepnice s Dodikovim potpisom

Potpredsjednik oporbenog Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak objavio je fotografije ...

20 Kol 2025

BH Novinari i Linija za pomoć novinarima osudili fizički napad na Avdu Avdića

Upravni odbor Udruženja/udruge BH Novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju...

20 Kol 2025