Krediti građana u bankama u BiH na kraju svibnja ove godine iznosili su 10,11 milijardi maraka, što pokazuje da je zaduženost za godinu skočila za 310,4 milijuna KM.

U Centralnoj banci BiH objjašnjavaju da se od ukupnih kredita stanovništvu na zaduženja u konvertibilnim markama odnosilo 4,45 milijardi, dok se 5,69 milijardi maraka odnosilo na kredite u KM sa valutnom klauzulom i kredite u stranoj valuti.

Istakli su da su najveće učešće u ukupnoj zaduženosti građana imali nenamjenski gotovinski krediti, na koje se odnosilo 7,47 milijardi KM ili 73,9 posto.

Na drugom mjestu bili su stambeni krediti u iznosu od 2,18 milijardi KM ili 21,5 posto, dok se na kredite po kartičnom poslovanju odnosilo 266,8 milijuna KM ili 2,6 posto.

Svega 186,5 milijuna maraka, ili 1,8 posto, odnosilo se na kredite za poduzetništvo, a 8,2 milijuna ili 0,1 posto na kredite za kupovinu automobila.

– Veći rast zaduženosti je evidentan kod kredita za stambene namjene, čak 53,9 posto, dok su nenamjenski krediti zabilježili porast od 45,8 posto od ukupnog porasta kredita u svibnju 2021. godine – naveli su u Centralnoj banci BiH.

Prema podacima Centralne banke BiH, svega 8,2 posto je kratkoročnih kredita, dok su dugoročni krediti, sa rokom otplate duže od godinu dana, na kraju svibnja iznosili su 9,28 milijardi KM.

Ekonomist Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da svi ovi podaci o kreditnoj zaduženosti pokazuju logičan slijed događaja. Komentirajući činjenicu da najveći udio u zaduženjima imaju nenamjenski krediti, Ljuboja je rekao da je riječ o nadoknađivanju propuštene potrošnje u protekloj godini, koja bi mogla kulminirati u prosincu.

– Javlja se inflacija koja je poprilično visoka. Došlo je do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a poslije pandemije sva tržišta su nestabilna i to koriste monopolisti da podižu cijene – rekao je Ljuboja.

Dodao je da je evidentno da je do rasta cijena došlo i u turizmu, jer taj sektor pokušava da nadoknadi sve ono što su izgubili u pandemiji.

– Evidentan je organizirani nered na tržištima koji koriste pojedini proizvođači i trgovci da povećaju cijene te se javlja se inflacija. Uslijed toga dolazi do poskupljenja građevinskog materijala, rastu cijene kvadrata pa se javlja strah da bi te cijene mogle postati enormne, zbog čega građani žure da riješe stambeno pitanje – rekao je Ljuboja.

U Centralnoj banci BiH ističu da brojni faktori na strani ponude i potražnje diktiraju trendove kreditiranja. Ističu da su banke tokom krize promijenile svoje kreditne politike, što je utjecalo na opća kreditna kretanja, te da je zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti očigledno tokom ekonomske krize opalo zanimanje za zaduživanjem, piše Glas Srpske.