Na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, stručno-konzultativnog tijela, sastavljenog od 37 eminentnih poslovnih ljudi koji se nalaze na čelu najvećih kompanija u BiH, prezentiran je 'Maršalov plan za BiH – Prva faza Corona 2'.

Riječ je o planu reformi, makroekonomskih mjera grupe autora koju sačinjavaju prof. dr. Željko Šain, prof. dr. Aziz Šunje, prof. dr. Spaso Kuzman, dipl. ecc. Hrusto Tupeković, te msc. Muhamed Pilav.

U suštini radi se o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekt i multiplicira razvoj ekonomije cijele države, i podiže standard svih žitelja. Cilj je, kako je istaknuto, kumuliranu krizu u BiH pretvoriti u realnu priliku za ekonomski preporod koji će smišljeno, kontinuirano i realno povećavati BDP, životni i radni standard, te smanjiti ekonomske migracije.

Vremenski okvir provedbe je 2020.-2025. a sam plan dosta je detaljan i sadrži izračune, projekcije i simulacije različitih situacija predviđenih reformi. Ključna promjena predviđena 'Maršalovim planom za BiH' je rast neto plaća u realnom sektoru od 30 do 90 posto i povećanje produktivnosti. Povećanje neto plaća pratilo bi istovremeno smanjenje poreza i doprinosa za 50 posto. Trenutno su porezi i doprinosi na neto plaće zbirno gledano 70 posto, navedenim planom oni bi bili smanjeni na 35 posto.

Rezultat ove reforme bio bi povećanje standarda radnika i povećanje potrošnje, čime bi se dodatno dalo zamaha povećanju proizvodnje i razvoja.

Manji porezi

- Povećanje plaća, te povećanje potrošnje, istovremeno u potpunosti anulira negativan efekt povećanja PDV-a za dva posto čime se pokriva u cijelosti trošak zdravstvene zaštite. Povećanje PDV-a od dva posto (sa 17 na 19 posto) u suštini nije povećanje, nego je zamjena za pravedniji porez. Plaće će se povećati minimalno za 300 maraka a trošak PDV-a maksimalno za 20 maraka. Umirovljenicima će se povećati troškovi života, a planom se predviđa pokrivanje tog troška, ističu autori. Također, važno je istaći kako bi povećanje PDV-a bilo investirano u zdravstvo a ne u potrošnju. Na taj način zdravstveni sektor bi bio dugoročno stabilan uz znatno bolji kvalitetu, te neophodnu optimizaciju i modernizaciju.

Sljedeći sektor koji bi profitirao od plana je obrazovanje a cilj je dobiti obrazovane, samosvjesne, inovativne i poduzetne mlade ljude od predškolskog (besplatni vrtići) osnovnog, srednjoškolskog, fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uvođenje funkcionalnog dualnog obrazovanja.

Poseban cilj je briga o ljudskim resursima. Do sada je zemlju napustilo 500 tisuća mladih i obrazovanih ljudi. Radi se o gubitku od 500 milijardi maraka dodane vrijednosti, jer jedan mladi obrazovani radnik vrijedi najmanje jedan milijun maraka.

- Trenutno je u BiH 528 tisuća zaposlenih, 307 tisuća nezaposlenih i 423 tisuća umirovljenika. Sustav je neodrživ, jer je zbir nezaposlenih i umirovljenika veći od broja zaposlenih. Zato je potrebno kreirati uvjete za upošljavanje minimalno 190 tisuća radnika u realnom sektoru. Upravo će povećanje plaća omogućiti zaustavljanje daljeg odliva ljudskih resursa iz zemlje, naglašava se.

'Maršalov plan za BiH' prepoznao je šansu i u sektoru poljoprivrede i stočarstva, sa ciljem održivog razvoja i povećanja proizvodnje hrane od vlastite sirovinske osnove. Previđena su znatna ulaganja sa fokusom na strateške sirovine: pšenicu, kukuruz i mlijeko.

Očekivani efekti

Nadalje, smanjila bi se i siva ekonomija, jer bi se mjerom smanjenja poreza i doprinosa značajno smanjio rad na crno. Također, nije planirano smanjenje plaća i otpuštanje u javnom sektoru, koji bi trebao postati znatno efikasniji.

Okvirna procjena autora je da bi BiH morala investirati minimalno 15 milijardi maraka za provođenje svih neophodnih reformi i unaprjeđenje ambijenta za sve sektore, a posebno prerađivačke industrije, građevinarstvo i kopneni transport. Prednost je da se njegovom primjenom iz postojećih resursa osigurava 13 milijardi maraka (2,6 milijardi godišnje), a da bi samo prve dvije godine bilo potrebno ići u zaduženje od dvije milijarde maraka, kako bi se osiguralo nesmetano financiranje obaveza iz proračuna i smanjenje ekonomske štete od pandemije.

Očekivani efekti 'Maršalovog plana za BiH' su, ističu autori, manje iseljavanje; realna nada – optimizam; veća konkurentnost; ino-ulaganja (strateški investitori – domaći i ino); bolji kreditni rejting BiH; zamjena poreza na prihod sa porezima na potrošnju; puna produktivna zaposlenost; rast lične potrošnje i privatne investicione potrošnje; razvoj nerazvijenih općina; 190 tisuća novih radnika u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i u ostalom realnom sektoru; lokomotiva za turizam, energiju, trgovinu...  U cilju praćenja i koordinacije 'Maršalovog plana za BiH' potrebno je ustrojiti upravljačko tijelo - neovisnu razvojnu agenciju na nivou BiH i entitetima. Za implementatore autori predlažu entitetske ekonomske institute, projektne timove koje bi sačinjavali domaći stručnjaci i međunarodni visokoreferentni članovi, uz međunarodni kontroling, neovisnu međunarodnu reviziju. Rad Agencije za implementaciju plana bio bi financiran iz domaćih i međunarodnih donacija.