Piše: Dragan Bradvica

Danima na zapadnom Balkanu traje velika neizvjesnost vezano za današnji samit čelnika Europske unije i zemalja zapadnog Balkana jer entuzijazam za daljnje proširenje nikada nije bio manji.

Ne radi se o ničemu što je od jučer ali ipak po prvi put se razvila višetjedna debata unutar same EU treba li i u dokumentima uopće stajati riječ 'proširenje'. Prema posljednjim informacijama koje dolaze iz Bruxellesa proširenje će ipak biti unutar zajedničke deklaracije.

- EU ponovno potvrđuje svoju privrženost procesu proširenja i svoje odluke donesene na temelju vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uvjetovanosti i načela vlastitih zasluga, trebao bi stajati u dokumentu. Radi se svakako o dobroj stvari za zapadnobalkansku šestorku da barem još uvijek u službenim dokumentima stoji riječ 'proširenje'. S druge pak strane, jasno je kako to i ne mora previše značiti svjedoči drugi dio deklaracije u kojem bi trebao stajati: 'Iako priznajemo napredak koji je postigao zapadni Balkan, naglašavamo važnost osiguravanja da EU može održati i produbiti vlastiti razvoj, uključujući i svoje sposobnosti da integrirati nove članove'. Jasnije kazano – prvo ćemo urediti vlastito dvorište, a tek onda ići u eventualno proširenje. Ako do toga i dođe, proći će mnogo vremena. Sama činjenica da se tjednima pregovaralo o tome trebali li u jednoj više-manje nevažnoj deklaraciji uopće stajati riječ 'proširenje' dovoljno govori gdje smo danas po pitanju odnosa EU i zapadnog Balkana.

Uvjetovanje

Isto tako, navodi se kako je rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba i pitanja ratnih zločina iznimno važno za regionalnu stabilnost. Hrvatska već desetljećima upozorava Srbiju da mora surađivati kada su u pitanju nestale osobe iz Domovinskog rata, ali i po pitanjima ratnih zločina.

Bez toga, teško mogu očekivati daljnji napredak na EU putu. Srbija i Kosovo su također upozoreni kako moraju riješiti svoja bilateralna pitanja kako bi mogli nastaviti svojim europskim putevima. Tu je i pitanje energetske sigurnosti uključujući diverzifikaciju izvora i ruta, te se poziva čelnike zapadnog Balkana da se ponašaju u skladu s timi da se usklade s vanjskom politikom EU-a, poput sankcija.

Dakle, iako je čini se postignut dogovor oko proširenja u deklaraciji, više se nego jasno daje do znanja kako su pred svih šest država zapadnog Balkana teški izazovi koje će morati rješavati ukoliko žele daljnji napredak na EU putu.

A kako i unutar same Unije vlada ne baš bajna atmosfera svjedoči i tekst Politico.eu oko toga kako sve više diplomata u EU i eurozastupnika smatra kako povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi nastoji ublažiti kritike u vezi s vladavinom prava u zemljama zapadnog Balkana i naročito favorizira Srbiju.

Politico u opsežnom članku u kojem se poziva na više neimenovanih dužnosnika europskih institucija i na analizu internih dokumenata, teško optužuje mađarskog diplomata, bliskog premijeru Viktoru Orbanu za pristranost i favoriziranje Srbije.

- Povjerenik Varhelyi nadgledao je kampanju umanjivanja zabrinutosti u vezi s vladavinom prava u državama kandidatkinjama za članstvo u EU. Iako bi mađarski diplomat trebao dati nepristrane procjene svih zemalja kandidatkinja, on prije svega zagovara kandidaturu jedne zemlje - Srbije, unatoč činjenici da Beograd nije napredovao po ključnim pitanjima, a u nekima je čak i nazadovao, prema tijelima za nadzor demokracije, navodi Politico.

Dodaje se kako pristup povjerenika za susjedstvo i proširenje nije u skladu s pristupom mnogih članica EU-a i oštro se razlikuje od uputa predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kada je imenovan 2019. godine, ali se njegovo stajalište podudara sa stajalištem jedne vlade, njegove vlastite. Nije nikakva tajna kako je mađarski premijer Viktor Orban, bliski saveznik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, veliki je zagovornik brzog primanja Srbije u EU.

Politico citira jednog neimenovanog diplomata koji je rekao da je Varhelyi, 'Voldemort proširenja EU-a'. Pojašnjenja radi, Lord Voldemort je imaginarni lik iz serije romana o Harry Potteru, zli čarobnjak i najveći negativac u romanima.

Varhelyi radi kontra većine članica?

Varhelyi je osoblju u Općoj upravi za proširenje rekao da je prioritet ubrzati pregovore sa Srbijom, kaže se u elektronskoj poruci koju je u veljači napisao vršitelj dužnosti šefa Opće uprave za proširenje Maciej Popowski.

U članku se navodi i izjava jednog dužnosnika Komisije da Varhelyi 'podriva vjerodostojnost Komisije u očima partnera i država članica'.

- On slijedi agendu svojih gospodara u Budimpešti, prijateljski se ponaša prema autoritarnim vođama i uglavnom zanemaruje pitanja vezana za vladavinu prava, rekao je jedan diplomat.

 Politico navodi da su najbliži suradnici Varhelyia, koje je osobno odabrao, pokušali izbrisati ili razvodniti kritike u službenim dokumentima o demokratskim nedostatcima u Srbiji. Varhelyievo guranje Srbije naišlo je na otpor u drugim dijelovima Komisije. Opća uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača dala je negativno mišljenje na ovogodišnji nacrt izvješća o napretku.

Čak su i dužnosnici iz Opće uprave za proširenje pozivali svoje kolege u drugim Općim upravama da se suprotstave nacrtu koji je došao iz njihove Opće uprave.

U članku se ističe da Varhelyi ima nepravedan pristup i prema Sjevernoj Makedoniji, jer Orbanova vlada podržava nacionalno-konzervativnu oporbu u toj zemlji. Navodi se da je mađarska vlada dala azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Grueskom, koji je osuđen za korupciju.

Varhelyia se optužuje da nije pošteni posrednik između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koja blokira otvaranje pregovora sa Skopljem. Njegov prijedlog da se razdvoje pitanje otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tako da se otvore pregovori s Albanijom, a Sjevernu Makedoniju ostavi na čekanju također je izazvao zgražanje.

- To je bio apsolutno pogrešan i fatalan signal jer su obje zemlje ispunile sve kriterije za početak pregovora. Čemu takav nejednak tretman?, rekao je Romeo Franz, njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu.

U članku se Varhelyi optužuje i za pristran pristup prema Turskoj, navodeći da je njegov jedini cilj, kada je riječ o Ankari, 'zadržati migrante izvan EU-a i izbjeći kritike turske politike prema civilnom društvu i medijima'.

Politico navodi da su neki viši dužnosnici Opće uprave za proširenje, nezadovoljni Varhelyiem, napustili svoja mjesta i da su drugi postali 'demoralizirani'.