HDZ BiH nije nezaobilazan u formiranju federalne i državne vlasti
Iako službeni rezultati izbora još uvijek nisu poznati, mnogim političkim akterima među kojima prednjače SDA i HDZ, se, po riječima njihovih lidera, izuzetno žuri da naprave nove parlamentarne većine.
Čak i kada budu poznati izborni rezultati s glasačkih mjesta, koja će se očigledno na mnogim mjestima ponovno prebrojavati, to nije kraj izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Prebrojavanjem i potvrđivanjem tih glasova će biti dodijeljeni mandati u zastupničkim tijelima županija, entiteta i države BiH.
Izbori nakon izbora
Tek tada slijedi druga vrsta izbora i to oni posredni koji će bitno utjecati na sastav vlasti u Bosni i Hercegovini, a oni se odnose na izbore za domove naroda u FBiH koji se vrše iz županijskih skupština, a oni biraju članove državnog doma naroda.
Nakon toga slijede možda još važniji izbori za predsjednike i potpredsjednike Federacije BiH. Tek nakon toga će biti završen kompletan izborni proces u Bosni i Hercegovini i bit će moguće pristupiti formiranju Vlade Federacije BiH.
Koliko je kompleksan ovaj posao dovoljno govori činjenica da izborni proces iz 2018. godine nikada nije završen jer nikada nisu izabrani predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH, a nakon toga nije ni oformljena nova Vlada Federacije BiH.
Pojednostavljeno rečeno, zbog te blokade još uvijek u Federaciji BiH imamo rukovodstvo Federacije BiH i Vladu FBiH iz 2014. godine što je nezabilježen slučaj u demokratskoj praksi da se ne implementiraju izborni rezultati. Posljednjih dana mnogi politički akteri proročki komentirajući eventualne rezultate izbora za federalni dom naroda uporno ponavljaju da će HDZ BiH zbog svog učešća u tom tijelu biti nezaobilazni faktor za formiranje vlasti u Federaciji BiH i na razini Bosne i Hercegovine.
Tu pretpostavku baziraju na neupitnoj činjenici da će HDZ BiH imati više od 15 mandata u federalnom Domu naroda, pa svi smatraju da će imati neophodnih 11 izabranih izaslanika bez kojih neće biti moguće predložiti predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH.
No, mnogi svjesno ili nesvjesno zanemaruju ostatak odluke iz nametnutnog rješenja Visokog predstavnika u BiH koje govori da se ovaj izbor može vršiti iz tri pokušaja.
Naime, u prvom krugu potrebna je podrška 11 izaslanika iz svakog kluba Hrvata, Bošnjaka i Srba. No, ako u prvom krugu rukovdstvo Federacije BiH ne bude izabrano u drugom pokušaju potrebno je po sedam izaslanika. Ukoliko ni u drugom krugu ne budu izabrani predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH u trećem krugu potrebna je podrška najmanje četiri izaslanika.
Treći krug izbora
Letimičnim pregledom kandidata koji su prošli u županijske skupštine vrlo je izvjesno da će u federalnom domu naroda postojati četiri ili pet hrvatskih izaslanika, a možda i više njih, koji neće biti pod kontrolom stranaka HNS-a.
Također, vrlo je izvjesno da će primjerice stranke Trojke i njihovi koalicijski partneri imati nekoliko hrvatskih izaslanika. Posljedično, moći će izabrati i jednog izaslanika iz reda hrvatskog naroda u državni dom naroda koji može biti jako značajan u formiranju vlasti na razini državnoj razini.
Ove bitne odredbe govore da HDZ BiH teoretski nije nezaobilazan u formiranju vlasti na federalnoj i državnoj razini. Schmidtove odredbe su, iako preferiraju nacionalne stranke za popunjavanje doma naroda, ipak ostavile mogućnost da vlast u Federaciji BiH bude formirana bez HDZ-a i SDA.
Takav proces bi bio duže trajao, ali je i on ograničen na takav način da bi imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH s podrškom od po četiri izaslanika u klubovima naroda morao biti završen u roku od 50 dana od početka ovog izbora.
Iako je teško očekivati da će se ovakav scenarij dogoditi jednostavno nije istina da je HDZ BiH nezaobilazan politički faktor jer bi ovakvim raspletom federalna i državna vlast mogla biti izabrana bez kadrova ove stranke.
HDZ BiH je nezaobilazan politički faktor samo u nekoliko županija (ZHŽ, HNŽ, PŽ...), a sve ostale razine vlasti moguće su bez njih.
Gotovo ista situacija je i sa Strankom demokratske akcije koja će možda zajedno sa nekim drugim strankama osigurati 11 Bošnjaka u Domu naroda, ali to im ni izbliza ne garantira da će uspjeti formirati vlast na razini FBiH i BiH.
Kada je u pitanju Klub Srba za očekivati je da tamo bude još kompleksnija situacija i da primjerice stranke Trojke budu imale većinu izabranih izaslanika.
S druge strane u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH koji je važan za formiranje Vlade FBiH vrlo lako je moguće da Vlada koju bi eventualno predložile SDA i HDZ uopće ne bude mogla dobiti podršku većine od 50 zastupika jer ostale stranke će vrlo izvjesno imati više od tog broja.
Također, već ranije se dosta pisalo o tome da su na državnoj razini moguće sve kombinacije u formiranju vlasti, pa i ta da u njoj ne sudjeluje HDZ BiH, SDA, ili SNSD.
Neće biti moguće blokade
Zbog svega ovoga više je nego preuranjeno proglašavati HDZ BiH ili bilo koju drugu stranku nezaobilaznom u formiranju federalne i državne vlasti. Uz sve to, treba pričekati konačnu odluku o tome na koji način će se popuniti Dom naroda u koji će ovaj put ući 23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 Ostalih.
U očiglednoj namjeri stjecanja što boljih startnih pregovačkih pozicija HDZ BiH je nakon Schmidtovih amandmanda sam sebe proglasio nezaobilaznim faktorom, a neke druge stranke su prihvatile taj narativ.
Bez obzira što zaobilaženje HDZ-a BiH u ovom momentu iz drugih razloga možda ne bi bilo pametno, teoretski takav scenarij će vjerojatno biti itekako moguć. Ta činjenica će onda olakšati i pregovaračke pozicije drugih političkih aktera pa je potpuno jasno zbog kojih razloga neki jako žure u pozivima za formiranje vlasti iako ni rezultata još uvijek nema.
U cijeloj ovoj priči bitna je i činjenica da su ovlasti Doma naroda FBiH bitno smanjene jer više nije moguće blokirati razne procese i donošenje zakona proglašavanjem svega vitalnim nacionalnim interesom.
Sada postoji jasna lista koja definira koja pitanja se odnose na pitanja vitalnog nacionalnog interesa, pa neće biti moguće tako lako blokirati razne procese.
Sve ovo vjerojatno pogoduje situaciji da će dogovor oko formiranja vlasti biti postignut jer će mnogi morati spustiti svoje nerealne zahtjeve u strahu od gubitka vlasti. Što više vrijeme bude prolazilo veće su šanse da oni koji ne budu spremni na kompromis ostanu bez dijela tog slasnog kolača.
No, o ovome svemu više će se znati nakon što budu izabrani izaslanici u Dom naroda Federacije BiH, a do tada nikakvog formiranja vlasti ne može biti osim u županijskim skupštinama. J. S.