HDZ će imati većinu u hrvatskom, SDA u bošnjačkom, a SDP u srpskom i klubu Ostalih?
Još uvijek Središnje izborno povjerenstvo BiH nije donijelo odluku o načinu popune Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a ova institucija je od OHR-a zatražila određena pojašnjenja oko odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta po kojoj se povećava broj izaslanika sa 17 na 23 u klubovima konstitutivnih naroda i sa sedam na 11 u klubu Ostalih.
U međuvremenu je Christian Schmidt posjetio Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, a u medijima se pojavila neslužbena verzija koja navodno predstavlja računicu OHR-a po kojoj bi se trebao popuniti Dom naroda Federacije BiH. Podatke o novom rasporedu mandata iz županijskih skupština objavio je portal istraga.ba.
Tko bira koliko?
Po tom izračunu OHR-a HNŽ bi trebao u Dom naroda dati devet izaslanika. Umjesto dosadašnja tri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, HNŽ će davati pet izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dvoje Srba bi trebalo ući iz HNŽ, dok Bošnjacima iz ove županije pripada samo jedno mjesto, koliko i onima koji se izjašnjavaju kao ostali.
Prema popisu stanovništva, u HNŽ živi 220 tisuća stanovnika, od čega se njih 118 tisuća izjašnjava kao Hrvati, 92 tisuće kao Bošnjaci, 6000 kao Srbi, i 5200 kao ostali.
ZHŽ-u bi trebala pripasti četiri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, te po jedan iz reda srpskog, bošnjačkog i ostalih. U odnosu na ranije rješenje, OHR je ovoj županiji dodao jednog izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
Prema popisu stanovništva, u ZHŽ živi 94.000 stanovnika od čega je 93800 Hrvata, 718 Bošnjaka, 101 Srbin i 354 iz reda ostalih.
Livanjski kanton, u kojem živi 84.000 stanovnika, davao bi devet izaslanika. Tri bi pripala Hrvatima, četiri Srbima, te po jedan Bošnjacima i ostalima. U ovoj županiji živi 64.000 Hrvata, 10.000 Srba, 8.000 Bošnjaka i 581 ostali. U odnosu na ranije odredbe iz ove županije bi bio dodan jedan izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
U SBŽ-u živi 254.000 stanovnika. Oko 146.000 se izjašnjava Bošnjacima, 97.000 je Hrvata, 3.000 Srba i oko 7.000 ostalih. Ova županija bi sada trebala dati četiri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, dva Bošnjaka, te po jednog Srbina i ostalog. U poređenju s ranijim odredbama, SBŽ je dobio po jednog izaslanika iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.
U odnosu na prethodne godine, iz USŽ-a bi se birala dva dodatna izaslanika. Jedan dodatni pripada Bošnjacima, jedan dodatni Srbima. Tako će ubuduće biti ovakav raspored iz USŽ-a – tri Bošnjaka, tri Srbina, jedan Hrvat i jedan iz reda ostalih. U USŽ, prema popisu iz 2013. godine, živi 273.000 stanovnika. Od toga je 246.000 Bošnjaka, 5.000 Hrvata, 8.000 Srba i 13.000 ostalih.
U ZDŽ-u živi 364.000 stanovnika. Bošnjaka je 300.000, Hrvata 43.000, Srba 5.000, dok je ostalih oko 15.000. Nakon Schmidtove odluke, četiri izaslanika bi pripala Bošnjacima, dva Hrvatima, dva Srbima i jedan ostalima. U odnosu prethodne godine, po dodatnog izaslanika bi dobili Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Schmidtovom odlukom Sarajevo bi dobilo četiri dodatna izaslanika. Raspored bi trebao izgledati ovako – Bošnjaci četiri, Srbima pet, Hrvatima jedan izaslanik dok bi ostali dobili dva izaslanika. Prema popisu iz 2013. godine, u Kantonu Sarajevo živi 413.000 stanovnika. Bošnjaka je 346.000, Hrvata 17.000, Srba 13.000, a ostalih 36.000.
U odnosu na prethodni period, Goražde bi ostalo na istom broju izaslanika iz reda konstitutivnih naroda. Po jednog izaslanika dobijaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati i oni koji se izjašnjavaju kao ostali. U BPŽ-u je, po popisu iz 2013. godine, živjelo 23.000 stanovnika. Bošnjaka je 22.300, Hrvata 24, Srba 885 i ostalih 512.
U Tuzlanskoj županiji živi 445.000 stanovnika. Oko 392.000 ih se izjašnjava kao Bošnjaci. Hrvata je 23.500, Srba 7.000, a ostalih 22.000. Nakon Schmidtove odluke ovoj županiji pripada pet bošnjačkih izaslanika, jedan iz reda hrvatskog naroda, tri Srbina i jedan ostali.
Prema popisu iz 2013. godine u Posavskoj županiji živi 43.000 stanovnika. Oko 33600 ih se izjašnjava Hrvatima, 8200 je Bošnjaka, 831 Srbin, dok je ostalih 770, a svi oni bi dali po jednog izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.
Komplicirana računica
Na osnovu ove i ovakve komplicirane računice i dalje je nemoguće prejudicirati koje će političke snage imati prevlast u klubovima konstitutivnih naroda i 'kontrolirati' po famoznih 11 izaslanika u svakom klubu.
Jedino je sigurno da će u toj poziciji biti HDZ BiH, dok će se kod kluba Bošnjaka očigledno voditi borba između koalicije okupljenje oko stranaka Trojke s jedne i SDA s druge strane. Kada je u pitanju Klub Srba evidentno je da bi, zbog svoje multietničnosti, u boljoj poziciji mogle biti stranke Trojke.
U Klubu Ostalih više je nego jasno da će najveći broj izaslanika imati stranke Trojke, međutim ovaj Klub nije uključen u predlaganje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Puno jasnija slika će biti nakon konačnog proglašenja izbornih rezultata i dodjele mandata za županijske skupštine, ali konačne ishode nemoguće je predvidjeti zbog mogučih međustranačkih dogovora u županijama, a bitan faktor će predstavljati i eventualna odustajanja od preuzimanja mandata kojih će sigurno biti iz različitih razloga.
Generalno gledajući, nije nemoguć scenarij po kojem će Klub Hrvata 'kontrolirati' HDZ, Klub Bošnjaka SDA sa svojim partnerima, a Klubove Srba i Ostalih SDP sa svojim koalicijskim partnerima. Ukoliko se to zaista dogodi sve ove tri grupacije stranaka bi faktički postale nezaobilazne u formiranju vlasti.
U tom slučaju bi za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u prvom krugu kada je potrebno najmanje po 11 izaslanika iz svakog kluba konstitutivnih naroda bio ključan konsenzus ove tri političke grupacije.
