Dervo Sejdić, predsjednik Saveza Roma BiH, očekuje od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da u opusu rada, osobito na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona BiH sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava i njenoj provedbi, obvezno obuhvati uključivanje i pripadnike 'Ostalih', jer ih se tiče.

U otvorenom pismu Sejdić informira Schmidta da je državljanin i građanin BiH, no ne i pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda.

“Pripadam građanima BiH, u okviru ustavne kategorije 'Ostali', s pravom birati ali bez prava biti biran, na poziciju člana Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH, jer sam Rom. Tu institucionalnu diskriminaciju Visoko sudsko vijeće Europskog suda za ljudska prava 22.12.2009. godine konstatira u svojoj Presudi i nalaže državi BiH da Ustav i Izborni zakon uskladi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, što je preporuka Vijeća Europe, Venecijanske komisije i drugih europskih institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda“, podsjeća Sejdić te ukazuje da u BiH, najvećim dijelom na prostoru Federacije BiH, živi oko 350.000 - 400.000 građana, državljana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, na koje Sschmidt u svojim izjavama zaboravljata, tj. eliminira kao bitan subjekt u izbornim procesima BiH.

“U Vašoj opservaciji izbornog procesa u BiH, nijednom gestom niti komentarom niste se osvrnuli na presudu Europskog suda za ljudska prava, što bi Vam, kao visokom predstavniku, moralo biti i dužnost i obveza, napose ako se osvrnete na 14 zahtjeva institucije koju predstavljate prema BiH“, poručuje Sejdić visokom predstavniku Schmidtu te ukazuje da diskriminatorske odredbe Ustava BiH treba eliminirati na način da se svim građanima BiH omogući, kako aktivno, tako i pasivno biračko pravo, dok diskriminatorsku odrednicu Izbornog zakona BiH, Potpoglavlje B Čl. 9.12 'Dom naroda Parlamenta BiH sastoji se od 15 izaslanika, od kojih su dvije trećine iz Federacije BiH (uključujući 5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba)', treba mijenjati tako da pripadnici nekonstitutivnih naroda imaju pravo biti zastupljeni u Domu naroda Parlamenta BiH.

“Kao netko tko je osobno involviran i zainteresiran u procesu usklađivanja Ustava i Izbornog zakona BiH s Europskom konvencijom za ljudska prava, najmanje sam od Vas očekivao ovakve, rekao bih, nesmotrene izjave i komentare. Ljudi koji rade u situaciji su pogriješiti, no isto tako i svoju grešku ispraviti naknadnom isprikom. Nažalost, neke se greške nikad ne može ispraviti pa je dobro svesti ih na minimum ili dobro razmisliti prije no ih se učini. Od Vas kao legaliste i predstavnika EU-a očekujem da u svom radu, napose na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona BiH sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava i njenoj provedbi, obvezno obuhvatite uključivanje i nas pripadnika 'Ostalih', jer nas se tiče“, poručuje Dervo Sejdić u otvorenom pismu visokom predstavniku Schmidtu.

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH cijeni da su sveopći napadi koji su uslijedili na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a nakon što je javno istaknuo otvoreno političko pitanje preglasavanja i diskriminacije Hrvata u BiH, ogoljeli bošnjački nacionalizam 'do kosti'. Schimdt se, kako dodaju, uvjerio na vlastitoj koži što slijedi kada se netko "usudi" progovoriti o tome da Bošnjaci već tri puta biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Razina histerije koja se podiga posljednjih dana pokazuje u kakvom društvenom vakuumu se BiH nalazi i tko je uzrok najvećih podjela, koje su danas vidljivije no ikad. Schmidt je prvi put, nakon dosta vremena, ispred institucije koju predstavlja progovorio o onome čemu BiH, Europa i svijet svjedoče dugi niz godina: hrvatskom narodu se dokida Ustavom zajamčena prava na svim razinama vlasti, a u Predsjedništvu BiH je tri puta nametnut predstavnik biran isključivo bošnjačkim glasovima“, navodi HNS BiH u kojem nisu začuđeni time tko je prvi javno osuo paljbu po Schmidtu, ali jesu iznenađeni da se istom krugu priključio i Dervo Sejdić, predstavnik naroda koji je također žrtva diskriminacije većinskog bošnjačkog nacionalizma.

“Unatoč činjenici da se 97% stanovništva izjašnjava pripadnikom jednog od tri konstitutivna naroda, bošnjački nacionalizam iskorištava 3% onih koji se tako ne izjašnjavaju da pod krinkom pseudograđanskog pokuša od BiH napraviti nešto što u svojoj povijesti nikada nije bila, i to kroz sustavnu političku i institucionalnu diskriminaciju. Već više od desetljeća smo najveći politički zagovornici ukidanja svakog oblika diskriminacije i majorizacije, ali Sejdić, iz njemu znanih razloga, staje uz stranu radikalnih nacionalističkih narativa koji izazivaju najdublje postratne podjele u društvu. Podsjeća ga na odluku Europskog suda za ljudska prava koju je on i pokrenuo i što ona nalaže te mu postavljamo pitanje tko bira klub Ostalih u Domu naroda FBiH sve ove godine i smatra li te izaslanike svojim predstavnicima te štite li oni prava romske nacionalne manjine. Smatra li gospodin Sejdić da bi, npr., bošnjački "građani" ikada potencijalno izabrali njega za svog predstavnika?“, pita HNS te poručuje Sejdiću da pokaže snagu te se otrgne iz nacionalističkih ralja i bude istinski borac za prava romske nacionalne manjine kako bi se konačno donijelo europske civilizacijske vrijednosti u BiH i otklonilo sve diskriminacije i pokušaje nametanja političkih predstavnika bilo kome.