Nakon novog kruga razgovora u Delegaciji Europske unije, gdje su se ponovo sastali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lider SDA je kazao da mu je drago što su se uključili i predstavnici drugih stranaka te da je greška stranaca to što ih nisu pozivali za sto.
Izetbegović je najavio da će se sredinom prosinca sve morati nastaviti u jednom proširenom formatu u kojem će morati sudjelovai oporbene stranke. ON smatra da nepozivanje njih može onemogućiti i smanjiti šanse za postizanje rješenja.
Govoreći o tome dokle su stigli pregovori rekao je kako smatra da ima rješenja, ali samo "ako bude dovoljno pameti i spremnosti da se napravi poneki mali korak". Također je rekao da je takvih koraka naprijed bilo i prethodnih dana.
Istovremeno, kritizirao je Čovića rekavši da je učinio tešku grešku jer je glasovao za ukidanje Inzkovog zakona o negiranju genocida. Naveo je da je razgovarao o tome s Čovićem.
- Mislim da je time smanjio šansu da se brzo postignu dogovori. Kazao sam mu to. Uporno vas pozivam da ne radite stvari koje provociraju bošnjačke glasače, bošnjački narod. Da ste umjesto toga kazali da će Hrvati zajedno s ostalim patriotama braniti ovu zemlju, jako bi se povećale šanse da se postigne sporazum. Ovako su te šanse degradirane – poručio je Izetbegović Čoviću.

Čović želi sve završiti što prije

Dragan Čović kao predstavnik HDZ-a izjavio je da je jučer očekivao kako će se dogovoriti ključne modele za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
- Puno toga je bilo na stolu, ali realno treba kazati, ništa nismo usuglasili. Postoji mogućnost za nekih 10-ak ili 15 dana da nastavimo još jednu rundu razgovora  -  rekao je on.
- Ako to nismo u stanju dogovoriti između svih nas u 12. mjesecu, mislim da nećemo nikad dogovoriti. Mi smo to u stanju uraditi za pet dana ako želimo sjesti za stol. Osobno mislim da je vrlo malo ostalo, ako se želi to. Jasno je da se to može potencijalno do tog 15. 16. završiti, ali ja sam zamolio da do tada ne čekamo - kazao je Čović.
Kazao je kako su našli i ponudili rješenja u vezi sa presudom Suda u Strasbourgu o omogućavanju svim građanima da budu birani.
- Uz konstitutivne narode u Ustavu BiH vežemo i dodatak predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Primjera radi, na listi za Predsjedništvo BiH iz FBiH gdje će biti hrvatski član Predsjedništva. Do sad je pisalo tako pa su bila imena. Mi predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Otvorili smo vrata da svi budu birani i da mogu biti kandidirani -  naveo je Čović. Govoreći o federalnom Domu naroda rekao je da u vezi toga nije bilo većih problema jer se nisu doticali etničkog naziva klubova, a da u državnom narodu moraju biti barem četiri 'legitimno' izabrana Hrvata.
Dotaknuo se sjednice Doma naroda Parlamenta BiH od prije neki dan kada su HDZ-ovi delegati glasali za povlačenje "Inzkovog zakona".
- Nikom baš ništa ne dugujem objasniti. Ja se nadam da više nikada neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Ja sam kazao i članovima međunarodne zajednice i Izetbegoviću i Radončiću da je to zadnji put da sam ja na ovaj način dio procesa pomaganja nečega u BiH, a da ovakvu cijenu plaćam. Prvo taj zaključak neće ni proći. Ako je to nekoga povrijedilo ja se ispričavam i nadam da više nikada nećemo morati da se tako okupljamo, uvjetujemo i međusobno ohrabrujemo da bi sjedili zajedno -  poručio je Čović.

Elektori ponovo u „igri“

Iako niti lider SDA niti lider HDZ-a BiH nisu to izričito komentirali u javnost je izašla informacija da se na pregovaračkom stolu pojavio novi – stari prijedlog za rješavanje pitanja izbora članova Predsjedništva BiH.
“Varijabilne izborne jedinice” novi je prijedlog koju je pregovaračima o izmjenama izbornog zakona ponudio Matthew Palmer, specijalni američki izaslanik zadužen za izbornu reformu.
A te bi jedinice bile regulirane na principu elektora. Konačan model nije ponudio, ali po stavovima iznesenim na sastanku u srijedu, ovaj američki diplomata smatra da nejednaka vrijednost glasa ne bi trebala bila problem.
Predsjednik HDZ 1990. Ilija Cvitanović u četvrtak kazao kako je za hrvatsku stranu i dalje najvažnije osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, a i on je potvrdio kako se sada otvorila i rasprava o elektorskom modelu pri biranju članova državnog vrha.
- Elektorski izbor bi bila kombinacija izravnog i neizravnog izbora članova Predsjedništva BiH – kazao je Cvitanović. Pojasnio je kako bi o značilo da birači s područja Federacije BiH po posebnom modelu biraju elektore koji bi onda određivali tko će biti dva člana državnog vrha.
Ipak, riječ je o još jednom indirektnom modelu izbora koji je već jednom recikliran  2013. godine i već tada odbačen, pa je nejasno koliko je takva priča utemeljena u realnosti. Svi detalji trebali bi biti dogovoreni do sredine prosinca, a od domaćih lidera je navodno zatraženo da tada pred međunarodne predstavnike dođu s definiranim usuglašenim prijedlogom. U suprotnom postoji realna mogućnost da se od svega odustane, o čemu su govorili i međunarodni predstavnici.

Palmer i Eichorst postavili konačni rok

Da će još jedan krug pregovora biti možda i posljednji, a koji se planira za sredinu prosinca u izjavama za Al Jazeeru potvrdili su i europska izaslanica Angelina Eichhorst i američki izaslanik Matthew Palmer.
Eichhorst je podsjetila kako BiH nove izbore mora organizirati u listopadu iduće godine i to je rok koji određuje dinamiku pregovora.
- To znači da se tekst (sporazuma) mora iznijeti pred javnost i parlament najkasnije do siječnja. Mi smo već u prosincu i zato govorimo da ovaj proces treba ubrzati. Bit će nam drago vratiti se još jednom prije kraja godine, raditi na još nekim idejama. To nije problem, ali ovo ne možemo raditi toliko dugo - kazala je Eichhorst.
Palmer je potvrdio kako u Washingtonu očekuju dogovor do kraja ove godine, a istaknuo je kako se o svemu o čemu se ovog tjedna razgovora govori već godinama te da se ne radi o "izmišljanju tople vode".
- Želimo da se stranke fokusiraju na odluke koje trebaju donijeti, na modele koji već postoje i koji su predloženi prije nekoliko godina, mogu li razmotriti izravni ili neizravni izbori, sve su to su pitanja o kojima se detaljno razgovara - kazao je Palmer pojašnjavajući kako je plan dogovoriti ograničene i ciljane promjene izbornog zakona i ustava i tako dobiti stabilniju vlast čime bi se, kako tvrdi, smanjile i sadašnje napetosti u BiH.
Palmer i Eichhorst kao i sudionici pregovora ranije su potvrdili da SAD i EU za sada ne nude nikakav konkretni papir pa se vode rasprave o različitim opcijama. Sada su suglasni da ova priča ne može trajati unedogled i da se dogovor ne mora postići pod svaku cijenu. Na osnovu takvih izjava, lako je zaključiti da će međunarodna zajednica vjerovatno odustati od svega ukoliko do 15. prosinca ne bude jasnog dogovora domaćih lidera.