Predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, predvođeni stranačkim liderima Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, ponovo su razgovarali Sarajevu o mogućnostima izmjena Izbornog zakona BiH, kao i pitanjma vezanim za Federaciju BiH.

Palmer u akciji

Kako je rečeno nakon sastanka, dvije su grupe radile paralelno, jedna u vezi s pitanjima Federacije BiH, uspostavljanja nove strukture vlasti na federalnom nivou i nagomilanim problemima u funkcioniranju Federacije BiH. Druga grupa je razgovarala o mogućnostima izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao da je u međuvremenu imao razgovor sa specijalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan Matthewom Palmerom. A s Palmerom je razgovarao i Čović, isto kao i Milorad Dodik.
Slučajno ili ne, sastanak stranačkih izaslanstava SDA i HDZ-a BiH održan je upravo nakon tih razgovora s Matthewom Palmerom.
Na pitanje ima li nakon održanog sastanka nešto novo, predsjednik SDA je odgovorio potvrdno, istaknuvši da HDZ shvata "da nećemo moći bez ustavnih promjena, izvjesnih manjih promjena u smislu amandmana, da nećemo moći uraditi to ni u Federaciji ni na državnom nivou".
Također, prije toga i iz američkog veleposlanstva su izvijestili o Palmerovim razgovorima s domaćim liderima i također spomenuli „ograničene ustavne promjene“. Također, rečeno je da američki dužnosnik inszistira da se predstavnici SIP-a BiH uključe u rad interresorne radne skupine o izmjeni Izbornog zakona, čemu se protivi HDZ BiH jer smatraju da su članovi te institucije izabrani nezakonito.

Presude "Sejdić & Finci" i "Ljubić"

Govoreći o Izbornom zakonu BiH, o Predsjedništvu i Domu naroda, Dragan Čović je kazao da će biti uključena tijela koja im mogu pomoći, te da će "u jednoj fazi, početkom petog mjeseca, uključiti sve druge parlamentarne stranke koje su za to zainteresirane, da nađemo rješenje".
- Drago mi je da i jedni i drugi razumijemo da moramo naći zajedničko rješenje. Prevažno mi je stajalište SDA da jedan narod drugome neće birati predstavnike, ali naravno da to moramo uskladiti sa odlukama i Ustavnog suda i Suda u Strasborgru. Zbog toga smo i kazali, ako pronađeno rješenje bude zahtijevalo neku intervenciju, kad je u pitanju Ustav, federalni ili državni, naravno da smo tu, ako treba mijenjati i čitav Ustav. Ali primarno na zadovoljavanju ovih potreba danas kako ona rješenja u Izbornom zakonu koja donesemo na neki način ugraditi u zakonodavni sustav BiH - naveo je Čović.
Kaže kako vjeruje da su "to dobro politički raspravili i da će već naredne faze razgovora biti klasično pravne, u pisanju određenih stvari kako približiti te stavove".

Iako su iz HDZ-a BiH i HNS-a ranije tvrdili da će se promjene Izbornog zakona moći provesti bez izmjena Ustava BiH, sudeći po posljednjim izjavama Dragana Čovića, ali i po službenom stajalištu HNS-a, izglednija je opcija da će se ipak ići u smjeru da se ipak urade 'ograničene ustavne promjene'.

Politički razgovori Posebnog predstavnika SAD-a za zapadni Balkan Matthewa Palmera s političkim dužnosnicima još jedanput su potvrdili koliko aktualni politički razgovori oko promjena Izbornog zakona BiH usmjeravaju europsku budućnost BiH, priopćili su u četvrtak iz Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Uputili su snažnu potporu svim diplomatskim aktivnostima Posebnog predstavnika SAD-a čiji su stavovi, kako kažu, "komplementarni s politikom HNS-a i legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda u postizanju dogovora oko Izbornog zakona BiH".
- Rješavanjem diskriminatornih odredbi Izbornog zakona BiH stvaramo preduvjete održivog rješenja i nužne stabilnosti u kontekstu pristupanja Europskoj uniji - ističu iz HNS-a BiH. 
Naglašavaju kako razgovor predsjednika HNS-a Dragana Čovića i Matthewa Palmera ulijeva nadu da će i druge odgovorne politike izbaciti radikalni unitaristički narativ iz svog javnog diskursa kao retrogradan pokušaj dominacije jednog naroda.
Ključne sudske odluke u predmetima "Sejdić & Finci" i "Ljubić" sprječavaju dominaciju i jačaju temeljne konstitucionalne odrednice Ustava BiH - konstitutivnost tri naroda i legitimno predstavljanje uz omogućavanje svim stanovnicima BiH da se kandidiraju i mogu biti birani - zaključuje se u priopćenju HNS-a BiH.

Pritisak na Dodiku

S obzirom na sve izrečeno, očigledno je da se zaista radi u približavanju stavova SDA i HDZ-a BiH, barem u jednoj ključnoj činjenici, a to je da će se ipak ići u pokušaj promjene Ustava BiH. Simptomatično je da su ovakvi, donekle usuglašeni i pomirljivi, stavovi došli nakon famoznih razgovora s Matthewom Palmerom.

Što je točno Palmer rekao domaćim liderima vjerojatno će zauvijek ostati tajna, ali je evidentno da se odjednom kao ozbiljna opcija spominje mogućnost promjene Ustava BiH, ali i uključivanje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u interresornu grupu, ali i svih ostalih parlamentarnih stranaka s državne razine.

Takvo uključivanje je neophodno jer bez šire podrške u Parlamentu BiH nema nikakve šanse da se Ustav BiH promijeni. U svemu, barem za sada, ostaje misterija što o svemu misli Milorad Dodik. Naime, barem do sada, lider SNSD-a je odbijao ikakvu mogućnost da se mijenja Ustav BiH, pa makar i radi Izbornog zakona.

Ukoliko je uistinu Matthew Palmer kroz lidere SDA i HDZ-a BiH uspio uvjeriti da se u cijeloj kompliciranoj situaciju mora ići na izmjene Ustava BiH, radi se o zaista velikom približavanju dvije nacionalne stranke u Federaciji BiH.

U tom slučaju će Izetbegović i Čović djelimično skinuti pritisak međunarodne zajednice sa sebe i usmjeriti ga prema Miloradu Dodiku. Naime, upravo će u njegovim rukama biti odluka o tome hoće li podržati ustavne promjene kako bi lider HDZ-a BiH Dragan Čović ispunio svoj osnovni politički cilj promjene Izbornog zakona BiH. J. S.