Najžešća bitka na lokalnim izborima uobičajeno se vodi za izrazito bitna načelnička i gradonačelnička mjesta, a tek onda za mandate u općinskim i gradskim vijećima. Jedna od promjena u odnosu na prošle lokalne izbore jeste da će se u nekim od hercegovačkih lokalnih zajednica po prvi put birati gradonačelnici umjesto načelnika i gradski umjesto općinskih vijećnika. Posljedica je to izmijenjenog zakona po kojemu se neke lokalne sredine dobile status grada. Kada je riječ o ove tri hercegovačke županije u gradovima i općinama već godinama dominiraju načelnici iz HDZ-a i SDA uz neke povremene izuzetke

Iako su općinski izbori raspisani za 2020. , a onda zbog političkih zavrzlama oko Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i nedostastka financijskih sredstava pomaknuti za mjesec studeni, mnogi su skloni vjerovati da se ni tada neće održati, već da će uslijediti nove odgode.
No, formalni datum lokalnih izbora za sada je 15. studeni 2020. , a političke stranke su započele pripreme za izborne kampanje.  Zbog toga smo pripremili trenutni kratki pregled političke scene u hercegovačkim općinama i gradovima koje obuhvataju hercegovačke općine u tri županije.
Najžešća bitka na lokalnim izborima uobičajeno se vodi za izrazito bitna načelnička i gradonačelnička mjesta, a tek onda za mandate u općinskim i gradskim vijećima. Jedna od promjena u odnosu na prošle lokalne izbore jeste da će se u nekim od hercegovačkih lokalnih zajednica po prvi put birati gradonačelnici umjesto načelnika i gradski umjesto općinskih vijećnika. Posljedica je to izmijenjenog zakona po kojemu se neke lokalne sredine dobile status grada.
Kada je riječ o ove tri hercegovačke županije u gradovima i općinama već godinama dominiraju načelnici iz HDZ-a i SDA uz neke povremene izuzetke.

HNŽ: Rama, Jablanica i Stolac privlače pažnju

Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji trenutno sva načelnička mjesta drže ljudi iz SDA i HDZ-a, osim onog u općini Prozor – Rama. Aktualni načelnik ove općine Jozo Ivančević dolazi iz HDZ-a 1990 stranke koja trenutno u Općinskom vijeću ima isti broj mandata kao i oporbeni HDZ. U Općinskom vijeću se uz njih nalaze još pet vijećnika (3 iz SDA i 2 Liste za Prozor) koji su ujedno i prevaga za većinu u Općinskom vijeću. Upravo je ova općina jedna od onih u kojoj se očekuje najžešća politička bitka za osvajanje načelničkog mjesta jer se radi o poziciji koja već dugo vremena nije pod kontrolom HDZ-a BiH.
Slična situacija je u obližnjem Konjicu, gdje godinama oporbene stranke bezuspješno pokušavaju iz načelničke fotelje maknuti SDA-ovog načelnika Emira Bubala. Zasigurno će i ovog puta biti uslijediti još jedan pokušaj preuzimanja ove moćne pozicije iz ruku SDA. Jedna od općina u kojoj se očekuje velika bitka za načelničku poziciju jeste Jablanica u kojoj također načelnik iz SDA Salem Dedić godinama odolijeva pokušajima preuzimanja te pozicije od strane SDP-a. Na prethodnim izborima Dedić je pobijedio s razlikom od samo nekoliko desetina glasova svog protukandidata iz SDP-a, pa se i ovoga puta očekuje jako neizvjesna utrka koja oporbi, pogotovo ako se iskristalizira jedan kandidat, daje dobre šanse da preuzme ovu općinu iz ruku SDA.
Kada se spustimo južnije, do općine Čitluk HDZ BiH trenutno u potpunosti kontrolira Općinsko vijeće sa svojih 15 vijećnika, a na čelu općine je načelnik Marin Radišić. Zbog toga, oporbene stranke morat će uložiti ogroman napor kako bi u ovoj općini ugrozili pozicije HDZ-a BiH.

Slična situacija je i u Gradskom vijeću Čapljina, gdje se još uvijek ne nazire oporbeni kandidat koji bi mogao ugroziti dugogodišnju neprikosnovenu poziciju HDZ-ovog gradonačelnika Smiljana Vidića. Slična je situacija u Neumu, gdje je zbog previranja unutar HDZ-a BiH u proteklih nekoliko godina za sada neizvjesno tko bi se mogao pojaviti kao alternativa trenutnom načelniku Živku Matušku. U susjednom Ravnom ponovo se očekuje kandidatura HDZ-ovog načelnika Andrije Šimunovića i zadržavanje načelničke pozicije.

Jedna od najnapetijih izbornih utrka, zbog dobro poznatih dodađanja na prethodnim izborima, mogla bi se dogoditi u općini Stolac. No, za sada nema pouzdanih indicija u kojem će 'formatu' na izbore izaći političke stranke u ovoj hercegovačkoj općini. No, moguće je ponovno očekivati polarizaciju na dvije suprostavljene političke opcije okupljene oko SDA i HDZ.
ZHŽ: Dominacija HDZ-a BiH

U Zapadnohercegovačkoj županiji sva (grado)načelnička mjesta u Grudama, Širokom Brijegu, Ljubuškom i Posušju drže kadrovi HDZ-a BiH, stranke koja uz to ima i apsolutnu većinu u svim općinskim (gradskim) vijećima u ZHŽ. 

Za ove općine u zadnje vrijeme karakterističan je i svojevrsni 'nestanak' određenih oporbenih političkih opcija poput HDZ-a 1990, čime je otvoren prostor za nove političke opcije i pregrupiranja. Iako se čini da u ovim općinama teško mogu biti ugrožene pozicije HDZ-a BiH, upravo iz određenih nepoznanica u oporbenim redovima mogu proizaći određena iznenađenja.

Dojam je da oporba u ovim općinama može ozbiljno ojačati samo ako pronađe zajedničke načelničke kandidate. Postoje naznake da se na takvom scenariju radi u određenim općinama, kao što su primjerice Grude, no pitanje je da li rascjepkana oporba može doći do zajedničkog dogovora i nastupa na izborima. Ukoliko se tako nešto ne dogodi izvjesno je da će prezimena Barbarić, Kraljević, Grizelj i Bago i dalje biti na čelnim funkcijama zapadnohercegovačkih općina.

Neizvjesnost u Livnu i Tomislavgradu

Koliko god u ZHŽ situacija izgledala dobra za HDZ BiH, kada krenemo u susjednu županiju, odnosno U Livno i Tomislavgrad situacija za stranku kojoj se na čelu nalazi Dragan Čović se poprilično komplicira. Jer, ako je suditi po rezultatima na izborima 2018. u Livnu bi HDZ BiH, ukoliko dođe do zajedničkog nastupa oporbenih stranaka ili barem dogovora oko zajedničkog kandidata za načelnika, lako mogao izgubiti tu prestižnu poziciju.

U Livnu je, kada je riječ o općinama s tzv. hrvatskom većinom, najkompliciranija politička situacija jer po izborima 2018., kada bi se primijenili na Gradsko vijeće izborni prag bi prešlo čak 8 političkih stranaka, a HDZ BiH može računati tek na nešto više od četvrtine glasova biračkog tijela. Tik iza njih nalaze se konkurenti iz HDZ-a 1990 te ostalo stranke koje bi mogle presuditi oko toga tko će biti gradonačelnik Livna u idućem mandatu. Ako je suditi po rezultatima izbora 2018. godine Livno bi moglo biti jedna od onih sredina gdje će HDZ BiH izgubiti načelničko mjesto.

No, pošto je teško uspoređivati izbore za različite razine vlasti, tek ostaje za vidjeti kakav će se scenariji odigrati u Livnu.
Slična situacija je i u Tomislavgradu, u kojem je HDZ BIH na prethodnim izborima 2018. imao najbolji rezultat, ali ispod očekivanih 50%. pa se i u ovoj općini kao i u Livnu može očekivati žestoka bitka za općinskog načelnika, ukoliko oporba dođe do zajedničkog kandidata. Situaciju u Tomislavgradu za HDZ BiH komplicira i poznata trakavica oko izbacivanja načelnika Ivana Vukadina iz te stranke, kao i nemogućnost konstituiranja nove Vlade HBŽ-a zbog ponajviše unutarstranačkih problema. Zbog toga bi lokalni izbori u Tomislavgradu i Livnu mogli biti izuzetno zanimljivi s mogućim različitim ishodima. G. S.

Što će biti ako bude izbora u Mostaru?

Kada je u pitanju najveći hercegovački grad i središte regije zbog aktualne situacije oko (ne)raspisivanja izbora, u Mostaru je teško predviđati neke ishode jer nije poznato ni hoće li, ni kada će ni po kojim izbornim pravilima biti održani izbori za Gradsko vijeće Mostara.

Jedino je jasno da uskoro ističe rok nakon kojeg bi Ustavni sud BiH trebao donijeti odluku kako će se održati izbori u Mostaru, i to pod uvjetom da ne bude skorog dogovora između SDA i HDZ BiH koje mostarski rebus već godinama drže nerješivom zagonetkom a Gradsku vijećnicu zaključanom. Po vlastitom priznanju glavnih aktera, izvjesno je da se, kako reče predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, trenutno vode pregovori 'iza zatvorenih vrata'. No, pošto je takvih razgovora bilo bezbroj malo tko vjeruje da će ove dvije stranke postići dogovor.
No, neke naznake, sudeći po aktivnostima političkih stranaka, govore da bi izbora ipak u Mostaru moglo biti. Jer, očigledno je da će Ustavni sud BiH donijeti neke odluke koje bi omogućile održavanje u Mostaru krajem ove ili početkom iduće godine. U kontekstu toga iz političkih stranaka krenule su i čuju se i određene najave koje bi na izbore mogle izaći u različitim 'koalicijskim' aranžmanima.

U Mostaru zbog toga nije nemoguće očekivati da na izbore izađu tri politička bloka. Neke pretpostavke govore da bi tako na izbore mogao izaći 'hrvatski blok' kroz koalicijsku listu stranaka HNS-a, dok bi drugi, „bošnjački“ blok okupila SDA u kojem bi ušle stranke s kojima se trenutno nalazi u vlasti na višim nivoima (SBB, SBiH, DF..). Uz ova dva bloka vjerovatan je izlazak i trećeg bloka okupljenog oko SDP-a BiH i stranaka BH bloka, koji bi u ovom slučaju predstavljao mostarski građanski odgovor nacionalnim strankama gdje bi se uz SDP i NS okupile i manje lokalne stranke.

Eventualne rezultate izbora u Mostaru, čak kad bi se i dogodili ove godine, teško je prognozirati. No, evidentno je da su gotovo svi mostarski ogranci političkih stranaka zbog dugogodišnjeg neodržavanja izbora poprilično i kadrovski i organizacijski 'devastirani'. Tako je i u onim najmoćnijima poput SDA i HDZ-a evidentna podjela na više međusobno suprotstavljenih frakcija. Trenutno se ne nazire ni eventualni 'nasljednik' Ljube Bešlića kao mogući HDZ-ov kandidat za budućeg gradonačelnika, a postoje indicije da postoji više aspiranata na eventualnu buduću gradonačelničku poziciju. Slična je situacija i u mostarskoj SDA.