Piše: Harun Dinarević 

www. naratorium.ba

Zahvaljujući nedostatku Zakona o šumama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, velike površine šume na ovom prostoru se pustoše skoro 15 godina bez ikakvih posljedica. Nova Vlada HNŽ-a pod hitno se mora uhvatit u koštac s problemom koji je prethodni saziv izbjegavao riješiti.

Kada su u ožujku ove godine stanovnici Mjesne zajednice Orašac u općini Prozor-Rama blokirali šumski put prema Osojnici, smrekom, bukvom i jelom bogatoj šumi u planini iznad Rame, tinjajući problem nepostojanja Zakona o šumama u HNŽ-u ponovo se raspalio. Kamioni JP Šuma Hercegovačko-neretvanskih nisu mogli doći do šume jer su mještani svakog jutra autima blokirali prolaz. Tako je bilo sve dok ovo poduzeće nakon dvadesetak dana blokade nije odustalo, barem privremeno, od namjere da eksploatira ovu dotad netaknutu šumu. Njihov zahtjev je da se prije bilo kakve sječe postave zakonski okviri koji će to omogućiti.

Kratka povijest bezakonja

Ustavni sud Federacije BiH 2009. godine Zakon o šumama Federacije Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim i od tada ne postoji federalni zakon o šumama. Poslije toga su sve županije osim HNŽ-a donijele zakone o šumama na županijskom nivou. U ovoj županiji desetljećima vlada kaos u oblasti šumarstva, a eksploataciju šuma vrši više firmi umjesto jedne, kao što je u ostalim županijama.

Budući su tokom rata ovdje osnivane šumske uprave na općinskom nivou ili nivou tadašnje Hrvatske republike Herceg-Bosne, rudimenti tih odluka još uvijek određuju današnje odnose u ovoj oblasti. Tako danas imamo tri poduzeća koja gazduju šumama u ovoj županiji: JP Šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o. Mostar, Šumarstvo “Prenj” d.d. Konjic i Šumarstvo “Srednje neretvansko” d.d. Mostar. Iako je poduzeće Šume Hercegovačko-neretvanske osnovano 2005. godine kako bi se pod jedan krov stavilo upravljanje šumama na nivou županije, to u praksi nikad nije zaživjelo.

Vratimo se u Ramu. Do šume nas preko izlokanog puta vodi Slavko Nović, poljoprivrednik iz sela Proslap i jedan od mještana koji su podigli blokadu.

– Sve su oteli, samo su im još šume ostale da poklope, kaže on za Naratorium misleći na političare, dok se na ulazu u šumu pred nama ukazuju napuštene mašine za izvlačenje drveta.

Prošlo je dvadeset dana od podizanja blokade, pa su iz Šuma Hercegovačko-neretvanskih odustali od slanja kamiona. Nović nam pokazuje oborena stabla dublje u šumi. Preko 70 godina stare smreke i poneka jela leže potkresane na tlu, spremne za izvlačenje.

– Dok sam ja živ, ovo neće izaći iz šume, odlučno tvrdi on.

Iz poduzeća su od policije tražili da izvrši deblokadu puta, ali zahtjev im je odbijen jer nisu imali rješenje o sječi.

Josip Jurišić, savjetnik načelnika općine Prozor Rama Joze Ivančevića, godinama prati ovaj problem. Kaže da su u posljednje tri godine poslali najmanje 100 dopisa različitim instancama vlasti. To nije polučilo veliki uspjeh, ali barem su privremeno zaustavili sječu i skrenuli pažnju na problem.

– Nažalost, drvo za ogrijev se ne siječe ovdje, mi kao općina patimo zbog toga. Ne postoji lager gdje građani mogu regularno kupiti ogrijev, pa moraju kupovati od onih koji sijeku drvo ilegalno. Ova kompanija (Šume Hercegovačko-neretvanske op.a.) siječe visokokvalitetno drvo za namještaj i građevinu.

Da su ilegalne sječe ogroman problem potvrđuje i Trpimir Jelić, direktor Šuma Hercegovačko-neretvanskih. Za 12 godina, koliko se nalazi na čelu ovog poduzeća, više je vremena proveo baveći se pravnim sporovima nego upravljanjem šumama. On dolazi iz općine s kojom ovo poduzeće vodi spor u vezi sa sječom drveta.

– Ja dolazim iz Prozora, tamo se više šume ukrade nego što mi posiječemo. Jedan odjel, Kučevac se zove, 335.000 je bila zaliha, sad nema ništa. Samo u tom odjelu je šteta 65 milijuna KM u drvetu. To sam rekao i na Vladi. Niko ništa, kaže nam Jelić u svojoj kancelariji u Mostaru.

Kao dokaz tomu, pokazuje nam satelitske snimke različitih gospodarskih jedinica.

Ipak, federalni pravobranitelj Jakov Dujić 2021. godine se po prijavi Općine Prozor-Rama izjasnio da ni Šume Hercegovačko-neretvanske nemaju nikakvog pravnog temelja za gospodarenje, upravljanje i korištenje nekretnina koje su u vlasništvu BiH, pa samim tim nemaju ni zakonskih uvjeta za sječu šume na tim nekretninama i to zbog nedostatka kantonalnog zakona.

Knjiženje državne imovine

U susjednom Konjicu, razmjere šumskih krađa još su veće, kaže nam Amir Variščić iz Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Konjic”.

Variščić izražava žal što se udruženje do ove godine nije više bavilo problemom uništavanja šuma, jer im je, kako kaže, prioritet bio zaštita Neretve. Pošto je ove godine osnovan Savez za šume BiH, u čiji sastav je ušlo više organizacija, obećava da će više pažnje posvetiti pustošenju šuma. Većina stanovnika u ovom gradu je zadovoljna kaosom i bezakonjem u ovoj oblasti, smatra on.

– Mnogi objekti su prisiljeni koristiti velike količine drveta, uglavnom za grijanje. U Konjicu se 80 posto ljudi grije na drvo. Zahvaljujući tome se otvara ogroman ekonomski prostor za ljude sumnjivih profila koji zloupotrebljavaju ovakvu situaciju i koji nezakonito sijeku drvo, objašnjava on za Naratorium specifičnost problema na lokalnom nivou.

Konjic je površinski najveća općina u zemlji, a dobar dio te površine zauzimaju šume na Prenju. Zbog toga organizirane kriminalne grupe imaju veći manevarski prostor za krađu. Duboko u planini teže je uhvatiti kradljivce. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a smo dobili informaciju da na području županije radi tek 40 čuvara šuma, dok bi optimalan broj bio 60. Kradljivci su često povezani s političkim i policijskim strukturama, kažu naši izvori.

– Izuzetno je opasno govoriti o ovome, jer je u igri mnogo novca, kaže Variščić.

Priča nam jednu takvu priču.

– Osobno znam za slučajeve da su ljudi, planinari, zaticali vikendom ljude koji rade u šumarstvu kako rade “za sebe”. Osoba koja je postavila video na društvene mreže jednog takvog radnika radi u federalnom Tužilaštvu. Za dva dana je primila preko 100 prijetnji s različitih telefonskih brojeva i zatraženo joj je da ukloni video. I ta osoba ga je obrisala. Šta bi se desilo nekome poput nas tko nema zaleđe kada bi krenuo na tu hobotnicu, pita se s pravom Variščić.

Ipak, neke grupe budu uhvaćene u kriminalu. Prošle godine u travnju Kantonalni sud u Sarajevu je podigao optužnicu protiv organizirane grupe od 15 osoba zbog bespravne sječe drveta. Među optuženima su čuvari šuma iz Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Većina šumskih krađa se vrši na granicama kantona i entiteta, jer je tu policija najmanje prisutna.

To je samo jedan aspekt  Iako na stranici Šuma Hercegovačko-neretvanskih stoji da je Šumarija Konjic organizacijska jedinica ovog poduzeća, u stvarnosti ova šumarija i ne postoji.

Direktor Jelić priznaje da ovo poduzeće nikad nije ušlo u konjičke šume. Umjesto kantonalnog poduzeća, u Konjicu upravljanje šumama vrši Šumarija “Prenj”, koja nije javno poduzeće nego dioničko društvo. Prema podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, Grad Konjic ima 51 posto vlasništva u ovoj kompaniji, dok ostatak dionica imaju privatne firme ili osobe.

Najveći udio među privatnicima ima Zatvoreni investicijski fond “Bonus” Sarajevo. Ne samo da šumama ne upravlja javno poduzeće, nego Šumarija “Prenj” godinama nelegalno vrši knjiženje državne imovine, odnosno šuma, na sebe, tvrdi Jelić dok nam pokazuje zemljišnoknjižne izvatke u prilog svojim tvrdnjama.

– Ovo poduzeće (Šume Hercegovačko-neretvanske op.a.) ima trenutno na Ustavnom sudu devet apelacija. Dakle, sudovi ne poštuju odluku Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom i upisuju imovinu na poduzeća koja nemaju status, koja su registrirana za usluge u šumarstvu. To radi kantonalni sud i općinski sudovi. Prošle godine se upišu Šumarstvo “Prenj” i Šumarstvo “Srednje neretvansko” da su jedan kroz dva vlasnici. Kriminal! Doslovno kriminal. Mi ovdje imamo paradržavu, izričit je on.

– Ako Ustavni sud odbije apelacije da se na državu upiše imovina, onda gubi smisao sva priča oko Milorada Dodika, dodaje.

Da Šumarstvo “Prenj” posluje u nezakonitim okvirima potvrdio je Izvještaj o financijskoj reviziji za 2016. godinu:

– Društvo posluje u uvjetima nepostojanja zakona o šumama, kako federalnog tako ni kantonalnog, zbog čega gospodari šumama bez šumskoprivredne osnove i projekata za izvođenje radova na koje daje suglasnost Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Za 2015. i 2016. godinu, Društvo je donijelo Godišnje planove gazdovanja šumama, na koje je dalo suglasnost Općinsko vijeće Općine Konjic, Zaključkom. Općinsko vijeće Općine Konjic nema nadležnost za davanje suglasnosti na Planove gazdovanja šumama, imajući u vidu da su šume prirodno bogatstvo u vlasništvu Federacije BiH, te da se njima može gospodariti jedino na osnovu potpisanog ugovora sa Kantonalnim ministarstvom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo o prijenosu poslova gospodarenja državnim šumama, kako je regulirano u ostalim kantonima u Federaciji BiH, između ostalog se navodi u izvještaju.

Tko koči zakon?

Skoro cijeli period od suspendiranja federalnog zakona o šumama, na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a nalazi se HDZ-ov Donko Jović. On je bio ministar od 2011. godine do studenog ove godine, kada je nakon devet godina izabrana nova Vlada u kojoj su ostale SDA i HDZ, a priključio im se SDP.

U vrijeme istraživanja za ovaj članak, Jović je odbio direktan razgovor s nama. Umjesto toga, dobili smo odgovore iz njegove službe. Između ostalog, pitali smo ga šta je ovo ministarstvo učinilo na donošenju novog zakona. Skupština županije je više puta zaduživala ministarstvo da pristupi donošenju prijedloga zakona. Iz službe potvrđuju da sve šumarske kompanije/poduzeća u ovom kantonu posluju u nelegalnim okvirima.

– Tokom 2021. godine Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede H-NŽ/K podnijela je krivične prijave protiv Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic, Šumarstva „Srednje neretvansko“ d.d. Mostar i Šumskog gospodarskog društva „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar zbog bespravnih sječa na području općina na kojima navedena poduzeća vrše sječu. Županijsko/kantonalno tužiteljstvo H-NŽ-K obavijestilo je Ministarstvo da se neće provoditi istraga protiv naprijed navedenih poduzeća šumarstva, stoji u odgovoru.

U odgovoru se navodi da je ovo ministarstvo više puta izrađivalo Prijedlog Zakona koji nije usvojen. Posljednji put to je učinjeno prošle godine.

– Na 144. sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 31.03.2021. godine razmatran je Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i donesen je Zaključak Vlade HNŽ/K broj: 01-1-02-873/21 od 31.03.2021. godine kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obavi dodatna usuglašavanja o Prijedlogu Zakona o šumama HNŽ/K i nakon toga dostavi Vladi konačan Prijedlog Zakona. Aktom broj: 08-02-1-1474/21 od 27.04.2021. godine općina Konjic je uputila Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K koji je razmatran na 144. sjednici Vlade HNŽ-K, a aktom broj: 01-22- 971/21 od 30.04.2021. godine općina Jablanica uputila je Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K. Ministarstvo je izmjenama predmetnog Prijedloga Zakona o šumama uvažilo veći dio primjedbi i sugestija navedenih općina i zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu H-NŽ-K upućena je Vladi H-NŽ-K uz akt broj: 11-02-2146-2/20 od 05.09.2022. godine.

Nezvanično, izmijenjeni Prijedlog zakona je poslan u Vladu i sada se ne zna što je s njim. Kada pitate zvaničnike i službenike Vlade tko koči zakon, dobijete neodređeni odgovor – “politika”. Nismo uspjeli doći do konkretnog odgovora. Međutim, on se može iščitati između redova. Lokalne samouprave se plaše da će izgubiti kontrolu nad šumama.

Općine poput Konjica, koje su bogate šumom, pribojavaju se da će se za vlastite šume pitati jednako kao i npr. Neum, gdje rastu samo niskokvalitetne šume krša. Naravno, kada bi kanton počeo upravljati šumama, smanjile bi se šanse za razne mahinacije koje se sada dešavaju.  Preuzimanje kantona upravljanjem šumama ne odgovara ni konjičkoj SDA koja vlada gradom od nezavisnosti BiH, a, podsjećamo, Grad Konjic ima 51 posto vlasništva nad Šumarstvom “Prenj”.

Arman Zalihić, predsjednik mostarskog SDP-a i zastupnik u Skupštini HNŽ-a, sudjelovao je u pregovorima za formiranje nove Vlade HNŽ-a. Potrošenog Jovića na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zamijenio je mnogo mlađi partijski kolega Marijo Jurica. Zalihić za Naratorium kaže da je u pregovorima istaknuto da nova Vlada mora donijeti Zakon o šumama. To je naglašeno i ranije, ali zakon nije donesen. Kompleksni međunacionalni odnosi u kantonu, dodatno usložnjeni  nepovjerenjem lokalnih zajednica prema kantonalnom nivou, kod poznavatelja prilika će sigurno raspiriti skepticizam prema mogućnosti skorijih promjena.

SDP-ov zastupnik u kantonalnoj skupštini ističe da se SDA plaši dominacije HDZ-a, odnosno da bi HDZ po donošenju Zakona o šumama u javno poduzeće postavio većinu kadrova, kako su učinili u nekim kantonalnim agencijama i ustanovama. SDP tu pokušava igrati ulogu medijatora.

– HDZ mora odustati od te priče da stavi pod svoju šapu, kao neke druge zavode i poduzeća u kantonu, da on upravlja šumama. Mora se napraviti statut poduzeća i zakon o šumama da u HNŽ-u svi budu zaštićeni, kao i jedinice lokalne samouprave. S druge strane SDA mora razumjeti da javno poduzeće mora postojati na nivou kantona i da to moramo sistemski riješiti Zakonom o šumama. Sada su tu finese koje moramo riješiti kroz zakon. Partneri u novoj vladi moraju shvatiti da trebamo zaštiti šume kroz novi zakon, a ne da donosimo zakon da bi neko dobio političku moć ili neke političke pozicije kako bi upravljao sutra šumama, poručuje Zalihić.

Desetljeće guranja problema pod tepih učinila je svoje. Političkim akterima to može djelovati kao znak da se ne radi o urgentnom problemu, dok se duboko u hercegovačkim šumama, daleko od očiju javnosti, šume bespoštedno pustoše. Stvarne razmjere uništavanja tek će se morati utvrditi.