Prije nekoliko dana, govoreći o predstojećim pregovorima oko promjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, šef HDZ-a BiH i HNS-a na obraćanju novinarima u Mostaru izjavio je da HNS „partnerima“ poslao konačni prijedlog izmjena tih dokumenata. Istovremeno, izjavio je da postoji dosta 'noviteta' u pokušaju da se dođe do rješenja koje se čeka već deset godina, ali i da dokument koji su poslali domaćim i stranim  partnerima nije namijenjen za objavu u medijima.  Nakon toga, iz HNS su potvrdili 'misteriozni' prijedlog koji nije službeno objavljen, a neki dužnosnici te nevladine udruge koja okuplja većinu hrvatskih nacionalnih stranaka izjavili su da je taj prijedlog usuglašen sa dužnosnicima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, ne postoji potvrda da je prijedlog usuglašen i sa jednim domaćim političkim faktorom što je u suštini jedino bitno i važno zbog potrebne dvotrećinske većine u Parlamentu BiH za izmjene Ustava BiH.
Tajnoviti „noviteti“ iz HNS - a
 Iz HNS-a su cijelo vrijeme bili tajnoviti o detaljima njihovog prijedloga, očigledno se vodeći riječima šefa HNS-a Dragana Čovića koji je izjavio da ti detalji 'nisu za medije'. Ta tajnovitost se održavala sve dok upravo jedan portal blizak HDZ-u BiH nije objavio prijedloge koje su uputili iz HNS-a.
Ne ulazeći u detalje tih prijedloga evidentno je da nekih posebnih 'noviteta' o kojima je Dragan Čović govorio baš i nema. Radi se većinom o više puta „prožvakanim“ prijedlozima i alternativama prijedloga koje je HDZ BiH i ranije predlagao. No, ipak od tih noviteta moguće je primijetiti dva koja su jako zanimljiva. Jedan se odnosi na ustavno definiranje članova Predsjedništva BiH gdje bi po prijedlogu HNS-a sada u Ustavu pisalo da se biraju tri člana ( dva iz FBiH i jedan iz RS-a), ali bi od sada svaki od izabranih bio predstavnik „konstitutivnog naroda (hrvatskog, bošnjačkog, srpskog) i drugih građana“.  To je do sada i bilo spominjano kao mogućnost koja bi barem formalno implementirala presude Eurospkog suda za ljudska prava, ali je sada prvi put i napisana u obliku prijedloga.
No, drugi 'novitet' koji do sada uopće nije spominjan zasigurno bi mogao otvoriti mnoge rasprave u javnosti. Naime, radi se o tome da bi u raznim varijantama izbora (posrednoj ili neposrednoj) dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH morali biti potvrđeni većinom glasova u hrvatskom odnosno bošnjačkom Klubu u Domu naroda FBiH. Međutim, kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske on bi morao biti potvrđen većinom glasova u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, a ne od strane srpskog kluba u Vijeću naroda Republike Srpske. Ovo je posebno zanimljiva asimetričnost koja otvara mnoga pitanja. U praksi to bi moglo značiti da jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske bude izabran od strane građana Republike Srpske, ali da on ne bude potvrđen i ne postane član Predsjedništva BiH radi toga što je u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) formirana koalicijska većina koja bi na taj način poništila volju naroda. Ovom prilikom teško se ne prisjetiti poznatih afera 'papak', koja nakon svakih izbora pogotovo u Republici Srpskoj, donese masovnu 'kupovinu' zastupnika koji „iznenada“ zbog raznih iznenađujuće osvanu u parlamentarnoj većini koju predvodi Milorad Dodik.
Prijedlog koji Dodik može prihvatiti
Također, pošto ovakav prijedlog izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH dolazi od strane HDZ-a BiH teško je vjerovati da takav prijedlog nije odobren upravo od samog  Milorada Dodika. Poznate su njegove izjave da on nema problem sa izmjena izbornog zakonodavstva ukoliko se ne dira u način biranja člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, odnosno da će dati podršku za sve ono što dogovore SDA i HDZ kada je u pitanju Federacija BiH. Međutim, na ovaj način se direktno 'dira' u način biranja člana Predjedništva BiH iz Republike Srpske i to na način da Milorad Dodik čak ako i izgubi na izborima od strane građana može „stopirati“ imenovanje pobjednika izbora u Predsjedništvo BiH. Dakle, ostaje mu mogućnost više za opstanak na vlasti, čak ako bude i poražen na izrvanim izborima za člana Predsjedništva BiH. Poznavajući dobre odnose između HDZ-a i SNSD-a ne bi bilo nimalo čudno da Milorad Dodik ipak prihvati ovu promjenu u načinu izbora člana Predsjedništva BiH, jer mu izrazito ide u korist. Na taj način bi pogazio riječ da neće sudjelovati u promjenama izbornih pravila koje se tiču Republike Srpske. Međutim, valja napomenuti da je Milorad Dodik u jednom trenutku predlagao da se u Republici Srpskoj uopće ne bira član Predsjedništva BiH već samo predsjednik Republike Srpske koji bi 'automatizmom' postao ujedno i član Predsjedništva BiH, čime bi dodatno centralizirao i unitazirao moć i odlučivanje u liku jedne osobe kada je u pitanju RS.  Ovakav prijedlog HNS-a BiH koji daje mogućnost većini u Narodnoj skupštini Republike Srpske da poništi izbornu volju naroda većinom glasova upravo je na 'pola puta' između sadašnjeg stanja i Dodikove želje za objedinjavanjem funkcija predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
Siguran opstanak
A prijedlog za takvo nešto dolazi od strane njegovih partnera iz HDZ-a i HNS-a BiH i u određenom razvoju daljnje situacije omogućava mu neograničenu moć koja bi ga mogla,  unatoč sankcijama, u slučaju potrebe ostaviti vječno na vlasti, makar i 'angažiranjem' novih 'papaka' u NSRS.  Upravo u ovome se krije mogućnost da SNSD Milorada Dodika podrži promjene načina biranja člana predsjedništva i iz reda srpskog naroda, a HDZ-u BiH i strankama HNS-a se može postaviti pitanje da li ovakvim prijedlogom izmjena Ustava i Izbornog zakona svjesno i namjerno jačaju ulogu i moć Milorada Dodika u BiH?