Piše: Dragan Bradvica

Ruska agresija na neovisnu, demokratsku i suverenu državu kakva je Ukrajina ne jenjava i samo se još jednom pokazuje kako ruski predsjednik Vladimir Putin ne preže ni od čega kako bi ostvario svoje ciljeve, a čitav svijet uveo u krizu neslućenih razmjera.

Ovo je rečenica koju ponavljaju redom politički lideri iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i dobrog dijela regije. Nitko trenutno ne može sa sigurnošću tvrditi kako će se stvari razvijati i da Putin ukoliko brzo pokori Ukrajinu neće krenuti i na baltičke države – Estoniju, Litvu i Latviju, koje su članice NATO-a.

Strah i panika su zbog toga itekako opravdani. Jasno se upozorava kako uz veliku krizu koja pogađa Europu – od one izbjegličke do energetske – sada može biti znak i ruskim saveznicima u regiji da krenu ponovno u svoje retrogradne velikodržavne planove. I to po Putinovom receptu obnove ruskog carstva, što je prema brojnim političarima i vojnim stručnjacima iz SAD-a i EU njegov krajnji cilj.

Modus operandi je, kako se upozorava, isti u oba slučaja – besprizornom propagandom i iskrivljivanjem povijesnih činjenica predstavljaj kako je tvoj narod ugrožen u nekoj drugoj državi, a to treba biti opravdanje za napade i pokoravanje.

Strah u regiji

Na to je više nego jasno u petak ukazao i hrvatski premijer Andrej Plenković nakon izvanredne sjednice Europskog vijeća.

- Ovaj potez je stvorio presedan u međunarodnim odnosima gdje drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz njihovih razloga i nadati se da neće biti drugih reperkusija po njih, osim sankcija. Dakle, ovo je na određeni način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često, kazao je Plenković.

Na sastanku se raspravljalo o mogućnosti da se nestabilnosti preliju na jugoistok Europe, odnosno zapadni Balkan.

- Ova situacija, kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku ’91., vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, Crnoj Gori i BiH i tu poruku smo poslali. Ono što je razlika na Kosovu je KFOR, u BiH ALTHEA koja će se sada pojačati, a mi ćemo konstantno upozoravati naše kolege da vode računa o stabilnosti ove regije, rekao je Plenković.

Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, komentirajući Plenkovićevu izjavu kazao je kako je Republika Srbija i njeno vodstvo 'trenutno kao na žeravici i ne znaju što bi rekli'.

- Beograd igra igru i očito čekaju kada će Rusija ući u Kijev. Međutim, Beograd je toliko slab i to je njihova trenutna pozicija. Takvi vas napasti ne mogu. Što će napast? Kosovo? Čime? Pištoljima na vodu? Mislili se da Dodik nekoga može napasti? Čime, kojom logistikom, čijim novcem? Pa ruski zrakoplovi ne mogu preletjeti teritorij NATO članica. Ne mogu doći na ovo područje. S obzirom na sve to, ja te entitete u regiji vidim kao izrazito slabe, šćućurili su se i gledaju što se događa, poručio je Milanović.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani napravila je paralelu između situacije u Ukrajini i u njenoj zemlji optuživši Srbiju da u slučaju Kosova 'cilja ono što Rusija cilja u Ukrajini i Gruziji'.

Ona je u emisiji Rubikon rekla i da sklonost Rusije ka destabilizaciji nije samo vezana za Ukrajinu, već i za regiju Balkana, prenio je Kljan Kosova. Osmani vjeruje da će Srbija podržati Rusiju u njenoj akciji u Ukrajini, ali je upozorila Srbiju da u slučaju da 'razmišlja o napadu na Kosovo', treba da zna da će se suočiti 'ne samo sa vojskom i policijom Kosova, već i sa vojskom NATO-a, jer vojska NATO-a ima pun mandat da zaštiti svaki dio granica Republike Kosovo, posebno onih na sjeveru'.

Slovenski ministar obrane Matej Tonin još ranije je za CNN kazao kako je itekako zabrinut što se će sada događati na zapadnom Balkanu.

- Dio ruskog scenarija je taj da oni odvlače pažnju i bojim se da će se na zapadnom Balkanu dogoditi nešto loše, gdje Putinov prijatelj Dodik vuče čudne poteze, rekao je Tonin.

Srpski nacionalizam

A kako se polako već bude duhovi prošlosti vidi se i javnih istupa srpskih političara u regiji.  Izaslanica SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić komentirala je rat u Ukrajini. Posebno je bila kontroverzna njena izjava u kojoj navodi kako bi se BiH mogla dogoditi sudbina Ukrajine. Naime, Majkić u tvitu podsjeća kako je 'Moskva u ožujku 2021. godine rekla da će reagirati BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali'.

Njen stranački kolega i zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Srđan Mazalica na Twitteru jasno poručuje kako je Rusija na svom teritoriju.

- Pravo jačeg, prijetnja, sila. Sami ste to uveli kao praksu i način ponašanja. Međunarodno pravo bacili u blato. Sad dok smislite bolji poziv, osudu i sankcije, Rusi su već na Dnjepru. Ne u Vijetnamu, Afganistanu, Iraku. Na svojoj zemlji, tlu i otadžbini. Nemate moralno pravo da sudite, napisao je Mazalica. Dakle, ista matrica ponašanja kako što velikosrpski arhitekti vide i ovu regiju – Srbija, Kosovo, Crna Gora, veliki dio BiH, dobar dio Hrvatske pa čak i dio Sjeverne Makedonije su srpska zemlja koju kad, tad treba vratiti.

Upravo lider SNSD-a Milorad Dodik već godinama priča kako mu je cilj samostalna Republika Srpska koja će se kasnije pripojiti Republici Srbiji. Naravno, sve pod plaštom navodne ugroženosti Srba u BiH, a o kakvoj ugroženosti se radi najbolje je vidjeti iz toga da imaju u biti državu u državi gdje sami odlučuju i u kojoj Bošnjaci i Hrvati nemaju nikakav utjecaj, a i na državnoj razini bez političkih predstavnika iz RS-a ne mogu se donositi apsolutno nikakve odluke.

Jedan od lidera prosrpske političke opcije u Crnoj Gori, Nebojša Medojević, također se na Twitteru oglasio oko sukoba u Ukrajini.

- Užasne slike bombardiranja jutros. Sjećanja se vraćaju na Novi Sad, Hotel Vojvodina 1999., bombardiranje rafinerije, gori nebo, sirene, nema zraka, padaju neki zapaljeni komadi sa neba, polomljena stakla, kaos…Sve se plaća, sve se vraća…, stoji u Medojevićevoj objavi. Ne treba iz vida ispustiti kako je upravo Crna Gora prva meta velikosrpskog nacionalizma, kako tvrdi tamošnji predsjednik Milo Đukanović.

Na sve moguće načine se iz dana u dan pokušava prezentirati ugroženost Srba i pravoslavne crkve u toj zemlji, a o kakvom se apsurdu radi najbolje se vidi iz činjenice da su u toj zemlji na vlasti prosrpske stranke, a tko će biti premijer dogovoreno je u pravoslavnom manastiru s tadašnjim mitropolitom.