Uoči novog, a vjerovatno i zadnjeg kruga pregovora o Izbornom zakonu BiH koji se priprema za iduće dane o trenutnoj situaciji u BiH govorili su u odvojenim intervjuima Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

• Izborni zakon je simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka koju moramo završiti. A kad riješimo to pitanje, u što sam uvjeren, to će biti tek osnova za povratak povjerenja između dva naroda. Nama u tom kontekstu treba reformski plan za Federaciju, ali i za državu Bosnu i Hercegovinu - izjavio je za Fenu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
  Po njegovim riječima, političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka potreban je jasan plan što žele ostvariti u narednih četiri ili pet godina.
  Čović očekuje kraj pregovora
  -Naravno da je to očuvanje Bosne i Hercegovine kao cjelovite države i europski put BiH, ali trebamo vidjeti što ćemo reformirati u ekonomskom, socijalnom smislu. Kako napraviti iskorake i ovu zemlju učiniti funkcionalnijom. Mislim da je to odgovornost stranaka i stranačkih lidera koji imaju izborni legitimitet. To je krucijalno i prevažno i ja ću se truditi dugoročno napraviti atmosferu za to. Način kako radimo danas na federalnoj pa i na županijskoj razini, nije dobar. Moramo imati zajedničke planove i ciljeve u Federaciji, a onda će se to prenijeti i na cijelu BiH. To je jedini način da ubrzano iziđemo iz ove krize, jednom sinergijom hrvatskih i bošnjačkih stranaka, ističe Čović.
  Razgovore koje je imao proteklog dana u Bruxellesu ocijenio je vrlo uspješnim, jer je na njima uspio potaknuti, kako kaže, zainteresiranost rukovodstva i zastupnika Europskog parlamenta za situaciju u BiH, a posebno za reformu izbornog zakonodavstva, kao preduvjeta za održavanje izbora iduće godine.
  -Drago mi je što sam se uvjerio da svi moji sugovornici potpuno razumiju odnose u BiH i probleme koje treba riješiti. Svi se slažemo da je došlo vrijeme da i Europski parlament, uvažavajući sve različitosti koje postoje u stavovima unutar njega, izgradi pozitivan odnos prema procesima u BiH i pomogne da se stvori jedna bolja atmosfera- kaže Čović.
  Čović idućeg tjedna očekuje novi posjet BiH američko-europskih posrednika u pregovorima o izbornoj reformi, Matthew Palmera i Angeline Eichhorst.
  -Tada bi se trebali privesti kraju ovi naši razgovori, bar u onim modelima koji se tiču Predsjedništva i Doma naroda te kredibilnosti izbornog procesa, odnosno tehničkih izmjena Izbornog zakona. Vjerujem u mogućnost dogovora, ali moramo razumjeti što su prioriteti i kakve ustupke međusobno trebamo napraviti da oni budu sukladni Ustavu, a da relaksiraju odnose u BiH, poručuje Čović.
  Dodaje kako će on prije najavljenog dolaska Palmera i Eichhorst, vjerojatno u narednih nekoliko dana, nastojati organizirati sastanak stranaka iz Federacije BiH kako bi pokušali približiti određena stajališta.
  -Vjerujem da je uz malo napora i dobre volje moguće postići dogovor, stvoriti ambijent da se iduće godine normalno organiziraju izbori, a očuva BiH na euroatlantskom putu. Mnogo toga će biti jasnije krajem idućeg tjedna, kada će se razgovori u ovoj fazi definitivno završiti. Ako budemo uspješni, onda je za očekivati da već u prvom ili drugom mjesecu naredne godine ta rješenja usvojimo i u parlamentarnoj proceduri, zaključio je Dragan Čović.
  S druge strane, lider SDA Bakir Izetbegović je o situaciju u BiH govorio za zagrebački N1.
  Komentirao je za posljednje izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića. Kazao je kako Milanović "puno govori za jednog predsjednika".
• Bilo bi bolje da manje govori, a više razmisli prije nego što kaže - kazao je Izetbegović.
• Govoriti o užasnim zločinima, genocidima, porediti to, relativizirati, to su bolne stvari da bi se o tome olako pričalo. Čuli smo da se to sada realtivizira, da se poredi da li je neki genocid veći ili manji. To ne treba raditi. To vrijeđa žrtve. U BiH svi Hrvati katolici i Bošnjaci muslimani su protjerani s pola teritorije, sve katoličke crkve su sistematski porušene i sve muslimanske bogomolje. Napravljeni su koncetracioni logori u 20. vijeku u kojma su bila masovna silovanja i ubistva civila. Etnički je bila potpuno očišćena polovina BiH. Najgori mjesec u čitavih 40 mjeseci nasilja bio je lipanj 1992, puno gori od srpnja 1995. godine kada je bio vrhunac genocida u Srebrenici. U genocidu u Srebrenici ubijeno je preko 8.000 dječaka, mušakaraca, ali u lupnju mjesecu su masovna etnička čišćenja i silovanja napravljena širom BiH nad Hrvatima i Bošnjacima. Hrvatski predsjednik bi to trebao da uobziri i ne govori o tim stvarima olako. Ako je u Jasenovcu za par godina ubijeno toliko ljudi koliko je on kazao, u BiH je ubijeno više od ‘92 do ‘95. Čude me olake izjave u vezi sa time i olake izjave sa aparthejdom s kojim radi garnitura koju predvodi Milorad Dodik u RS - rekao je Izetbegović.
  Izetbegović pozvao Dodika da pomogne Čoviću
• Garnitura koju vodi Dodik pomnožila je s nulom Hrvate i Bošnjake. Dvadeset posto nesrba je u RS, a oni ne zauzimaju više od tri posto u državnoj strukturi. Tamo se djeca, mali katolici i muslimani tjeraju da slave dan srpskog jedinstva, škole se osvještavaju. Milanović bi trebao razgovarati s biskupom Komaricom o stanju u RS - rekao je Izetbegović.
  Za premijera Hrvatske Andreja Plenkovića rekao je kako je on korektniji u izjavama i da dobro razmisli prije nego nešto kaže. Izjavio je da Plenković ima zahtjev po kojem bi Hrvati u BiH većinski izabrali člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i da je on bio spreman izaći u susret kroz rješenja iz 'travanjskog paketa' ili kroz Fuleov model, ali da takva rješenja nemaju podršku Dodika. Otvoreno je rekao da je vrijeme da Dodik, ukoliko mu je stvarno prijatelj, pomogne Čoviću tako da se vrati u institucije i prihvati neka od realnih rješenja.
  Govoreći o eventualnima konkretnim rješenjima u vezi Izbornog zakona BiH izjavio je da “čitav probosanski blok stranaka iz Hrvatske i Srbije se pokušava svesti na to da su sve Bošnjaci pa se reducira na baščaršijsku politiku.“
• To se ismijava i pokazuje nedostatak respekta. HNS – HDZ i grupacija stranaka dobili su 180.000 glasova. Ako uzmemo da Bošnjaka ima tri puta više nego Hrvata, onda bi probosanski blok trebao dobiti 500.000 glasova, a dobio je 815.000 glasova. Probosanski front ima 60 posto ruku u PSBiH, ima barem 200.000 glasova koji su hrvatski, srpski, mješoviti brakovi i iz reda ostalih. Ne može se tako reducirati na Sarajevo, Baščaršiju. Ne može se ignorirati postojanje multietničke komponente koja dobije duplo više glasova nego kompletan HNS - poručio je Izetbegović.
  Za Hrvate je rekao kako “imaju frustraciju jer ne mogu izabrati jednog člana Predsjedništva”.
• Spremni smo tu da pomognemo. S druge strane, tražimo da se zaustavi ono što se radi u odnosu na parlamentarnu većinu u FBiH. Ovaj diktat koji radi HNS i HDZ, guranje prsta u oko, to mora prestati - naglasio je Izetbegović te istakao određenu dozu optimizma da će idućih dana ipak doći do dogovora koji će relaksirati odnose Bošnjaka i Hrvata.