Dok smo po smrtnosti od korone među neslavnim svjetskim rekorderima bolnicama novih 225 milijuna maraka

Vlada Federacije na sjednici utvrdila i u parlamentarnu proceduru usvajanja po župrnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.

Riječ je o zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači općine, županija, FBiH i jedan ili više županija zajedno, te FBiH u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zakon uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način njihovog izmirenja na osnovu kojih se vrši financijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na financijsku konsolidaciju i restrukturiranje, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

 Financijska konsolidacija zdravstvenih ustanova zasniva se na principima jednakog postupanja prema svim povjeriteljima jednakog položaja, posebno po osnovu više vrsta duga, te pristupa podacima sprema kojem je dužnik obvezan osigurati pristup podacima i dokumentaciji od značaja za financijsku konsolidaciju, a koji se posebno odnose na njegove obveze. Financijska konsolidacija obuhvata rješavanja dugovanja zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost u smislu odredbi Zakona o financijskom poslovanju i/ili postoji akumulirani gubitak.

Financijska konsolidacija i restrukturiranje provode se s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova i jačanja odgovornosti u upravljanju rizikom u njihovom poslovanju, u skladu sa ovim i Zakonom o financijskom poslovanju, te uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, kao i povećanja kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga. Financijska konsolidacija obuhvata dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za MIO, za osnovno zdravstveno osiguranje  i za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, poreza i drugih javnih prihoda (isključujući PDV), komunalnih usluga, isporučenih roba nužnih za rad zdravstvene ustanove, te neisplaćenih neto plaća zaposlenika. Postupak financijske konsolidacije dugovanja i/ili restrukturiranja zdravstvenih ustanova pokreće se podnošenjem dokumentiranog zahtjeva odgovorne osobe u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja se konsolidira. Nakon procjene zahtjeva, nadležni ministar zdravstva, uz prethodno usuglašavanje s nadležnim ministrom financija, sačinjava prijedlog odluke o financijskoj konsolidaciji i/ili restrukturiranju zdravstvene ustanove koju razmatra i usvaja nadležno izvršno tijelo vlasti. Rok za provođenje postupka financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja ne može biti duži od deset godina, računajući od dana stupanja na snagu odluke o financijskoj konsolidaciji ili/i restrukturiranju, uključujući i program financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja.

Vlada FBiH će iz ProračunaFBiH u naredne tri godine  (od stupanja na snagu zakona), za program financijske konsolidacije i/ili restrukturiranjasveučilišno-kliničkih bolnica, kao i podršku procesu restrukturiranja i sanacije u županijskim i općim bolnicama, izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 225 milijuna maraka. U obrazloženju novog zakona je navedeno kako je financijskim analizama poslovanja utvrđeno da javne zdravstvene ustanove zaključno sa 31. prosinca 2020. godine bilježe gubitak u ukupnom iznosu od oko 203,1 milijun maraka, dok ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova sa istim datumom iznose 438,7 milijun maraka.

Riječ je o reformskom zakonu planiranim 'Socio-ekonomskim reformama u BiH za period 2020-2022.' i Programom rada Vlade FBiH. Postupak financijske konsolidacije javnih zdravstvenih ustanova prvenstveno ima cilj postizanje financijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanje odgovornosti u njihovom upravljanju i povećanje kvaliteta pružanju zdravstvenih usluga.Opredjeljenje Vlade FBiH je ovim zakonom omogućiti financijsku konsolidaciju kliničkih centara kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite čiji je suosnivač FBiH, ali i drugih javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se osigurala jednaka, dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita i zdravstvene usluge za sve građane FBiH. Upravo je pandemija pokazala značaj zdravstvenih ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite koje su paralelno s kliničkim centrima podnijele veliki teret.