U političkim krugovima sve se više spominje da bi se visoki predstavnik Christian Schmidt mogao uključiti u deblokadu formiranja nove vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji po uzoru na način koji je to urađeno na razini Federacije BiH.
Podsjetimo, trenutna Vlada HNŽ ušla je praktično u drugi tehnički mandat i praktično je dugovječnija od nekadašnje Vlade Fadila Novalića. Obje su formirane nakon izbora 2014. godine, a preživjele su čak i izbore 2018. kada se ni na razini Federacije BiH, a ni u HNŽ nije uspio postići dogovor o formiranju nove Vlade. Vlada Fadila Novalića bila je na dobrom putu da nastavi još jedan tehnički mandat, ali je visoki predstavnik Christian Schmidt zaustavio blokiranje formiranja vlasti od strane SDA i DF jer nije bilo normalno da se izbori održavaju bez ikakvih posljedica na izbor izvršne vlasti, te da se ne poštuje parlamentarna većina.
HRS i DF kao akteri blokade
Slična situacija trenutno se ponavlja i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gdje praktično zbog dvije stranke koje iz različitih razloga ne žele sudjelovati u izboru nove Vlade HNŽ praktično blokiraju smjenu sadašnje vlasti u kojoj su SDA, HDZ i NES.
Tako primjerice HRS iz nepoznatih razloga odbija sudjelovati u izboru nove vlade i javno poručuju da se na njihove dvije ruke ne treba računati. Također, središnjica Demokratske fronte zabranila je svojim zastupnicima da sudjeluju u vlasti i sa SDA i sa SDP-om, pa se očigledno ni na njihove ruke ne može računati. Na taj način, kada je izbor Vlade HNŽ od mogućih 30 zastupničkih ruku u izboru nove Vlade sudjelovati samo može njih 26, dok po dvoje zastupnika DF-a i HRS-a odbija sudjelovati u izboru nove vlasti. Naravno, zastupnici DF i HRS imaju demokratsko pravo da se tako ponašaju, a konačnu riječ o takvim potezima reći će njihovi birači. Međutim, ti potezi iznimno kompliciraju trenutnu situaciju.
Problem nastaje u činjenici da za izbor Vlade HNŽ-a nije potrebna natpolovična podrška, što je praksa u svim demokratskim društvima, već čak dvotrećinska podrška. To znači da za izbor Vlade HNŽ-a treba skupiti 20 zastupnika što je praktično nemoguća misija u situaciji kada dvije stranke, odnosno četiri zastupnika blokiraju izbor nove vlade tako što ne žele sudjelovati u izboru.

Upućen poziv Schmidtu da se uključi
U procesu pokušaja formiranja Vlade HNŽ-a i dosadašnjim pregovorima iskristalizirala su se praktično tri velika politička od kojih nijedan nema većinu za formiranje vlade. Prvi blok čini HDZ sa 11 zastupnika, drugi blok čini SDA koja ima sedam zastupnika, a treći blok se iskristalizirao kroz pregovore te ga čine SDP, HDZ 1990 i NiP sa svojih sedam zastupnika.  Uz njih još jednog zastupnika ima NES, za kojeg se pretpostavlja da bi podržao bilo koji dogovor velikih blokova ukoliko bi to bilo presudno. Kako nitko ne može računati na HRS i DF koji zajedno imaju četiri zastupnika praktično je formiranje vlasti potpuno blokirano.
Blok kojeg čini HDZ 1990, SDP i NiP u ovom momentu ne žele u koaliciju sa SDA već žele osigurati vertikalu vlasti od vrha do dna, a to onda podrazumijeva formiranje vlasti sa HDZ (koji je nezaobilazan sa 11 ruku). S druge strane, ni vječiti partneri u HNŽ-u SDA i HDZ nemaju 20 ruku za formiranje vlasti, pa se cijeli proces nalazi u pat-poziciji.
Prije nekoliko dana u razgovoru za Dnevni list član Predsjedništva HDZ 1990 i predsjednik kluba zastupnika te stranke u Skupštini HNŽ-a Ivan Odak praktično je pozvao visokog predstavnika Christiana Schmidta da se uključi u rješavanje ovog problema u HNŽ-u.
- Mislim da ovakva ‘pat pozicija’ najviše odgovara i HDZ-u i SDA-u i očekujem reakciju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da intervenira kako bi se došlo do rješenja - poručio je Ivan Odak.
Iako Odak nije naveo na koji način bi visoki predstavnik Christian Schmidt mogao intervenirati više je nego logično da bi takvo rješenje moralo ići u smjeru snižavanja potrebnog broja zastupnika za formiranje Vlade HNŽ-a sa dvije trećine prema onome na „jednu polovinu plus jedan“.
Kako odblokirati formiranje vlasti?
Visoki predstavnik Christian Schmidt nebrojeno puta je do sada izjavljivao da neće dozvoljavati nikakve blokade uspostave vlasti ni na jednoj razini, a te svoje izjave je potvrdio i odlukama kada je u pitanju Vlada FBiH. Zbog toga, zaista nije nemoguće da se u određenom momentu visoki predstavnik uključi u razrješavanje hercegovačko-neretvanskog „godrijskog čvora“ zbog kojeg nova Vlada HNŽ-a nije izabrana još od izbora 2014. godine.
Ukoliko bi visoki predstavnik Christian Schmidt reagirao na takav način to bi vjerovatno značilo da bi promijenio odredbu po kojoj je za formiranje vlade potrebno 20 zastupnika i snizio taj prag na broj od 16 zastupnika. Takav potez ne bi bio nedemokratski jer je potpuno jasno da je u svim normalnim građanskim državama natpolovična većina dovoljna i logična za formiranje vlasti.
Na ovaj način bi se gotovo sigurno odblokirao izbor nove vlasti u HNŽ jer bi svi izgubili mogućnost posrednih i neposrednih blokada. Čak bi i HDZ BiH izgubio monopol da upravlja procesima jer bi se unatoč njihovih 11 zastupničkih ruku vlada mogla napraviti čak i bez njih. S druge strane, HDZ-u BiH bi bilo olakšano formiranje vlasti jer bi se vrlo lako i vrlo brzo mogli dogovoriti sa svojim dosadašnjim partnerima iz SDA jer bi zajedno ponovo imali više nego dovoljnih 18 ruku za formiranje vlasti. Također, bila bi moguća i kombinacija bez SDA u kojoj bi uz HDZ sudjelovao blok HDZ 1990-SDP-NiP.
Naravno, isti princip i iste izmjene bile bi poželjne u svim onim županijama gdje je za formiranje vlada potrebna podrška od 2/3 skupštinskih zastupnika. Na taj način svi procesi bi bili ubrzani a dugoročne blokade formiranja županijskih vlasti praktično onemogućene.