Zadnjih dana u javnosti se pojavila informacija da Ured visokog predstavnika na čelu s Christianom Schmidtom ozbiljno razmatra mogućnost nametanja određenih izmjena Izbornog zakona BiH.
Kako je iskusni njemački diplomata već do sada određenim odlukama pokazao da nije došao u BiH da bi se ponašao kao fikus međunarodne zajednice koji samo gleda što se događa i usput 'izražava zabrinutost' odluke u tom smjeru ne bi bile preveliko iznenađenje.
Već nekoliko puta do sada Schmidt je u javnim nastupima upozorio domaće političare da imaju priliku donositi odluke sami, ali je i jasno poručio da su 'bonske ovlasti' kod njega u ladici.
Da je spreman koristiti ih – već je pokazao. Kada je riječ o određenim izmjenama Izbornog zakona više medija u BiH je objavilo da se unutar Vijeća implementaciju mira vode određena usuglašavanja u kojem smjeru bi to sve moglo ići.

'Neum' kao osnov?

Zanimljiv je momenat u kojem se sve to događa, a osnov izmjena Izbornog zakona BiH mogao bi biti ponajprije potpuno usuglašeni dio izmjena Izbornog zakona koji se tiče određenih tehničkih pitanja koji bi spriječili masovne izborne krađe.
Podsjetimo, na pregovorima u Neumu apsolutno sve stranke uključujući i vlast i oporbu istakle su da nemaju ništa protiv toga da se taj dio Izbornog zakona promijeni, ali taj dio izmjena nije dobio podršku kroz Parlament BiH jer se domaći politički akteri (pogotovo vladajući) ponašaju po principu: sve ili ništa.
Ukoliko Christian Schmidt i međunarodna zajednica zaista želi osigurati regularne i poštene izbore, na kojima neće biti manipulacija putem biračkih odbora onda je idućih nekoliko dana ključno da se takvo nešto osigura kroz određene izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiče npr. načina imenovanja članova biračkih odbora.
Naime, već za 15 ili 20 dana za takvo nešto će biti kasno jer će otpočeti proces imenovanja članova biračkih odbora na dosadašnji način, a taj način nikako ne garantira poštene i fer izbore. Iz oporbenih stranaka bezbroj puta je argumentirano upozoravano na masovne krađe i poništavanje izborne volje građana koje se događaju na svakim izborima sve više i više.
Informacija da bi određene izmjene došle i kroz konsultacije sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH (SIP BiH) su upravo na tom tragu, jer ovo tijelo za provođenje izbora može jedan dio dosadašnjih procedura izmijeniti i bez izmjena Izbornog zakona BiH, dok neke druge ne može.

Hoće li se ograničiti ovlasti Doma naroda?

Kada se radi o eventualnim najavama da bi drugi dio izmjena Izbornog zakona BiH išao u smjeru izmjene načina biranja izaslanika u Doma naroda Federacije BiH i u tom dijelu Središnje izborno povjerenstvo može imati određenu ulogu i donositi u određenim slučajevima različite pravilnike i naputke.

Ono što je malo vjerojatno jeste da bi se nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH išlo u ukidanje prava da iz svake županije bude izabran po najmanje jedan pripadnik svih konstitutivnih naroda jer je to ustavna kategorija. Ono što bi eventualno moglo biti alternativa jeste povećanje broja izaslanika u Domu naroda Federacije BiH.
No, teško je očekivati da bi takve izmjene bile donešene sada, već je vjerojatnije da se razmatraju opcije po principu što bi se moglo događati nakon izbora i kako spriječiti blokadu formiranja vlasti. U tom segmentu izvjesno je da bi Dom naroda dobio ograničenja o čemu ne odlučuje, odnosno formirala bi se lista oblasti o kojima odlučuje Dom naroda FBiH. Na taj način bi bila onemogućena blokada Federacije BiH, pa bi primjerice HDZ BiH možda mogao blokirati donošenje određenih zakona, ali ne bi mogao spriječiti formiranje organa vlasti.
Ukoliko su izmjene određenih dijelova Izbornog zakona BiH bazirane na detaljima iz 'neumskih pregovora' OHR bi mogao skinuti određeni teret s leđa SDA i HDZ-a na taj način da izmjeni određene odredbe oko kojih su te dvije stranke postigle visok stupanj suglasnosti, ali očigledno nisu imali hrabrosti da ih provedu.
Da se zaista nešto u ovom smislu 'kuha' svojim reakcijama su jučer potvrdili određeni oporbeni zastupnici.

Oštra reakcija iz oporbenih stranaka

Tako je Predrag Kojović (NS) izjavio da "informacija da bi visoki predstavnik Schimdt u narednih nekoliko dana zakonodavnom intervencijom, de facto, implementirao dio zahtjeva koje je HDZ u toku propalih pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi“.
Tvrdi također da bi takva odluka bila „suprotna zdravom razumu i demokratskim, građanskim, vrijednostima EU te bi proturječila odluci Ustavnog suda BiH koji je o ovom pitanju raspravljao više puta i svaki put donio istu odluku, svi konstitutivni narodi taj status imaju na cijelom teritoriju BiH i da se prema tome politička prava koja izviru iz etničke pripadnosti ne mogu vezati samo za određeni dio teritorije".
- Apsurdno je, u nedostatku bolje riječi, da se spriječavanje krađe glasova na izborima, kako se jasno pokazalo u proteklim pregovorima o ustavnim i izbornim reformama smatra ustupkom opoziciji - ukoliko zauzvrat podrži daljnu etničku podjelu u BiH. Svaki korak ka spriječavanju krađe glasova je koristan i dobrodošao osim kada služi isključivo da skrene pažnju sa suštinskih, političkih, promjena u izbornom zakonu. Naravno da Visoki predstavnik ima pravo zakonodavnog djelovanja. Ako donese odluku o kojoj se priča, njegova će odluka biti i legalna i legitimna - ističe Kojović.
Također, informaciju je potvrdio i zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović koji je izjavio da su „učestali pozivi iz različitih međunarodnih krugova.“
- Točno je sve što se pojavilo u medijima. Visoki predstavnik se konsultira o namjeri da izađe u susret HDZ-u izmjenama koje se odnose na formiranje vlasti – izjavio je Magazinović.
Također, ove najave komentirao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
- Siguran da su građani Bosne i Hercegovine nisu spremni prihvatiti antieuropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu. Schmidt bi trebao dobro razmisliti o tome što razmatra, i biti siguran da odluka na štetu građana i države Bosne i Hercegovine, ne može proći bez posljedica - izjavio je Komšić.

'Papir' nije izašao u javnost

Ukoliko se izmjene Izbornog zakona BiH baziraju na neumskim nedovršenim pregovorima nije čudno što oporbene stranke SDP i NS 'pušu i na hladno' jer nisu bile dio tog procesa. Na razgovorima u Neumu nije sudjelovala ni vladajuća Demokratska fronta Željka Komšića. Zanimljivo je da ove stranke šalju upozoravajuće poruke ali je potpuno jasno da nikakvog 'papira' eventualnih izmjena Izbornog zakona BiH za sada nema.
One ako se dogode od strane Visokog predstavnika biti će obvezujuće i morat će se provoditi ili mijenjati kroz Parlament Bosne i Hercegovine po važećim procedurama.
Međutim, pravo je pitanje hoće li uopće išta biti od medijskih najava o Schmidtovoj intervenciji. To što se obavljaju određene konsultacije po određenim pitanjima ne znači da će odluke zaista biti donesene niti se može znati kakve će one točno biti. Iako je Schmidt pokazao da nema namjeru sjediti „skrštenih ruku“ ipak treba sačekati takve eventualne odluke kako bi se pokazalo u kojem smjeru one idu.