Gotovo mjesec dana nakon održanih izbora u Mostaru konačni glasovi još uvijek nisu prebrojani i to zbog sumnji na ogromne izborne manipulacije putem dopisivanja kandidatskih preferencija unutar Koalicije za mostar, ali i zbog sve više otkrića na ponovnim prebrojavanjima koja govore o tome da su glasovi jednog političkog subjekta lažno pripisivani drugom političkom subjektu.
Evidentno je već da će, ukoliko se ponovo ne prebroje svi izborni listići i na gradskim i područnim listama za sve političke subjekte i kandidate,  upravo izborne krađe odlučiti tko će osvojiti pojedine mandate.

Sve više optužbi za izbornu krađu

Kako vrijeme odmiče sve je više primjedbi na rad biračkih odbora, Gradskog izbornog povjerenstva Mostara, ali i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Više je nego očigledno, s obzirom na broj primjedbi, da s mostarskim izborima mnogo toga nije u redu. Da je tome tako svjedoče i bjesomučne međusobne optužbe kandidata unutar Koalicije za Mostar koji masovno po društvenim mrežama tvrde da su ih krali članovi njihove Koalicije.
Za povijest izbornih krađa u Bosni i Hercegovini karakteristično je da se u javnosti obično sve zna, ali da istražni organi gotovo nikada ne urade svoj posao kako bi sankcionirali organizatore i izvršitelje, koji se najčešće rade putem lažnog prebrojavanja na glasačkim mjestima.
Kada su u pitanju slični slučajevi iz Mostara najpoznatiji su oni kada je sadašnja federalna zastupnica Lana Prlić 2018. godine 'otkrila' da na svom biračkom mjestu nije glasala ni sama za sebe kao ni članovi njene obitelji. Na njen zahtjev ponovo su prebrojani glasovi s tog biračkog mjesta i utvrđeno je da su ti glasovi bili u glasačkoj kutiji, ali da joj nisu upisani u izborne zapisnike. Nakon toga uslijedila je prijava nadležnim organima protiv deset članova biračkih odbora. Ni dan danas, više dvije godine nakon spornog događaaj, nije poznato na koji način je taj proces završio niti da li je itko išta na tom planu poduzeo.
Ista zastupnica otkrila je da su tri člana biračkih odbora protiv kojih je podnijela prijavu 2018. godine ponovo imenovana na iste funkcije članova biračkih odbora na mostarskim izborima i to javno objavila, od kojih jedna imenovana ispred Gradskog izbornog povjerenstva Mostar. Ni nakon tog otkrića nije bilo nikakve reakcije ni iz Gradskog izbornog povjerenstva, niti iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kao niti reakcije bilo kojeg nadležnog tužiteljstva.

Svjesna namjera

Nakon otkrića o izbornim manipulacijama na izborima održanim 20.12. 2020. u Mostaru i potpunim laicima poprilično je lako utvrditi tko su kreatori pokušaja izbornih krađa, pa se postavlja pitanje što spriječava nadležna tužiteljstva da poduzmu određene istrage o spornim slučajevima. Potpuno je jasno da nije svaka nepravilnost nezakonita, da su moguće greške u radu biračkih odbora i da ih ima puno čak i  nesvjesno učinjenih, često i iz neznanja imenovanih članova biračkih odbora.

Međutim, ogroman broj fiktivno prijavljenih političkih subjekata za mostarske izbore potpuno jasno i nedvosmisleno upućuje da od strane pojedinih političkih aktera postojala svjesna namjera ovladavanja biračkim odborima. Postavlja se logično pitanje zašto je to rađeno ako nije bilo namjere za izbornim krađama? Krajnje je vrijeme da nadležni organi, nakon što završi izborni proces u Mostaru, odgovore na ključno pitanje javnosti: Hoće li se u Mostaru procesuirati evidentni slučajevi izborne krađe?

G. Š.