Trend porasta potrošnje lijekova u Hrvatskoj se nastavlja, građani su lani gotovo milijardu kuna (oko 130 milijuna eura) potrošili na bezreceptne lijekove, najviše na analgetike i lijekove protiv povišene temperature, a bilježi se i porast potrošnje D vitamina, podaci su Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2022. godinu.

U prosjeku svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, potrošeno je lani 39,5 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što su Lekadol ili Lupocet, 35,2 milijuna kuna.

Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli poput Neofena i sličnih, građani potrošili 58,4 milijuna kuna, navodi se u godišnjem izvješću Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), prenosi Hina.

Ukupna potrošnja lijekova u 2022. iznosila je 10,4 milijarde kuna (13,85 milijardi eura), dvostruko više nego 2015. godine i 5,3 posto više nego prethodne 2021. godine. Prvi put ovaj je iznos premašio deset milijardi kuna.

Oko deset posto tog iznosa, oko milijardu kuna, ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na drugom mjestu po potrošnji

Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021., a više se trošila i folna kiselina, lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje imao je vitamin D3, korišten, uz ostalo, u prevenciji i terapiji covida. Čak tri puta porasla je potrošnja vitamina D3 po stanovniku u proteklih pet godina.

Ukupno gledajući, najveću potrošnju tradicionalno imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti. Slijede lijekovi za probavni sustav, a na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode.

Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na imunomodulatore, odnosno na lijekove za liječenje malignih bolesti - 3,8 milijardi kuna. Slijede antidijabetici, lijekovi za šećernu bolest i probavni sustav na koje je potrošeno nešto više od milijarde kuna. Na trećem su mjestu lijekovi za smirenje.

Podaci HALMED-a pokazuju i da je 90,6 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (9,4 milijarde kuna), dok su 9,4 posto platili građani (975,9 milijuna kuna).

S obzirom na način izdavanja, 93,1 posto lijekova izdano je na recept HZZO-a, dok su ostali bili iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.