Piše: V.S.Herceg

Nedavna izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se "Hrvati spremaju za dvije godine bojkotirati opće izbore u BiH", da je "moguć treći entitet u BiH kad bi ga Hrvati tražili", te kako će "Srbi i Hrvati kreirati zajedničku izjavu o funkcioniranju BiH i ukoliko ona ne bude prihvaćena, jedino rješenje je razdruživanje", biti će razmatrana na Vijeću sigurnosti UN-a.

Naime, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u svom novom Izvješću o BiH, kako se doznaje, iscrpno piše i o novoj prijetnji raspada BiH, koju je u svoje i u Čovićevo ime javno izrekao Milorad Dodik. Dodik i dalje nastavlja manipulirati hrvatskim narodom i govoriti u ime hrvatske politike u BiH čime politički on najviše dobiva, a Hrvati drastično gube.

U BiH Bošnjaci imaju brojnost, Srbi entitet, a Hrvati sve češće pristaju na ulogu Dodikovog smokvinog lista i opasnu diskreditaciju kod međunarodne zajednice.

Stalno podmetanje Hrvatima

Tek nakon nekoliko dana Dodikovu izjavu demantirao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, odbacivši njegove tvrdnje o dogovoru o razdruživanju i podjeli BiH, a naglasio je i da, "kada je riječ o najvažnijim reformama u zemlji, mora postojati dogovor sva tri naroda".

“Moj stav nije nikada da dvije strane dogovaraju nešto o BiH, jer za stolom o ozbiljnim pitanjima moraju biti sve tri strane”, komentirao je Čović.

Iako su odavno poznati vrlo dobri odnosi i suradnja dva predsjednika dvije stranke, HDZ-a BiH i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika, ipak iznenađuje njegovo sloboda istupanja u ime cjelokupnog hrvatskog naroda u BiH iako mu taj kredibilitet nitko nije dao, niti ga je zaslužio.

No, dok Dodik ovako konstantno podmeće Hrvatima, izlažući ih kao politički štit ili bolje kazati smokvin list za svoje stavove i time ih diskreditira i u EU, hrvatska politika, a posebice predsjednik Čović, sve teže odolijevaju agresivnim, nekontroliranim i kompromitirajućim istupima.

Pa makar oni možda bili i dogovoreni te tako plasirani i kao upozorenje Bošnjacima u BiH, teško da će se tako lako otrgnuti iz "Dodikovog zagrljaja" čija čvrstina je proporcionalna i dugogodišnjim ekonomskim interesima. Na koncu, pitanje je koliko će i službeni Zagreb pristajati na ovu isceniranu igru.

Dodikov kontiunitet

Međutim, ovo je samo nastavak Dodikovog kontinuiteta u postizanju svojih interesa, gdje mu, usputno, dobro mogu „poslužiti“ i Hrvati. A, tim još bolje, ako su što više posvađani s Bošnjacima. Naime, komentirajući svoj posjet Zagrebu kod predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, Dodik je rekao da se “razgovor vodio isključivo o položaju Hrvata u BiH", da je "hrvatska država zapostavila Hrvate u BiH, za što su sami krivi, jer su izašli na referendum 1. ožujka i glasovali za neovisnu BiH koja im se sada lupa o glavu”.

Na ovu skandaloznu izjavu još nitko od službene politike nije reagirao, kao što je ostala šutjeti i hrvatska akademska zajednica.

Upravo u ovom kontekstu podsjetimo i na Dodikove riječi sa Znanstvenog skupa ‘Hrvati danas’, održanom u Banja Luci 2011. godine. Dodik, tada predsjednik tog entiteta u kojem su Hrvati i Bošnjaci tijekom i nakon rata u BiH doživjeli egzodus s obzirom da je prije rata tu živjelo oko 220 tisuća Hrvata, a danas tek oko 12 tisuća, tada je govorio o Hrvatima, hrvatskoj politici i njenim pogreškama.

Za podsjetiti je da je ovaj skup, donio mnoga zanimljiva mišljenja o uzrocima, posljedicama kao i mogućim rješenjima za težak politički položaj Hrvata u BiH.

Znanstveni skup je organizirao tadašnji potpredsjednik RS-a iz “reda hrvatskog naroda” Emil Vlajki, što za vodeće hrvatske stranke nije bio poseban problem, a posebno znakovito izlaganje imao je predsjednik RS-a, Milorad Dodik koji očito voli pričati o bh. Hrvatima, ali ne i o Hrvatima u "njegovom entitetu".

Dodik: Hrvati su uradili kako je željela Hrvatska

Naime, Dodik je tada u uvodnom izlaganju ocijenio da je “jedna od dramatičnih odluka Hrvata u novijoj povijesti, njihov izlazak 1992. na referendum i glasovanje za neovisnost BiH”. Još jedna od “dramatičnih odluka” Hrvata u BiH, prema njegovoj ocjeni, je i “odustajanje od nekadašnje Herceg-Bosne”, za što je izravno optužio tadašnju hrvatsku vlast, ocjenjujući da su “bh. Hrvati uradili kako je željela Republika Hrvatska”.

Dodikova ocjena kako je jedna od “dramatičnih odluka Hrvata” bio i izlazak na referendum je posve očekivana, a odluka je prvenstveno “dramatična” bila za Srbe koji većinom nisu željeli izlazak iz tadašnje Jugoslavije.

-Jedna od dramatičnih odluka, koja je predodredila položaj Hrvata u BiH je učešće na zajedničkom referendumu o samostalnosti BiH, čime je dana politička podrška konceptu osamostaljenja i raspada Jugoslavije i da to učešće na referendumu uskoro bilo dovedeno u pitanje upravo sukobom Bošnjaka i Hrvata u proteklom ratu, koji je iza sebe ostavio i značajne ratne zločine i s jedne i s druge strane, govori da ta odluka o učešću Hrvata na referendumu o samostalnosti BiH nije inspirirana njihovim povijesnim i političkim zahtjevima, ocijenio je tada Dodik, bez sustavnog preispitivanja ostalih okolnosti i zastupanja otvorenog stava prema Hrvatima kao elementu za potkusurivanje nacionalne, srpske politike.

-Drugo važno mjesto je odustajanje hrvatskog političkog vrha toga vremena od koncepta Herceg-Bosne, koja je već bila konstituirana kao teritorijalno-politička organizacija s svim izvršnima funkcijama vlasti i predstavništvom koje je moglo osigurati njegovu dugotrajnost. Politička odluka da se ukine Herceg-Bosna i da se ona utopi u Federaciju, vjerojatno je motivirana nekim regionalnim procesima tog vremena, jer znamo da je Hrvatska, kao matična zemlja Hrvata, tada već bila u sukobu i da je trenutak vjerojatno bio važan zbog same Hrvatske da se to učini i već poznatog pritiska međunarodne zajednice, kazao je tada Dodik.

BiH – 'Najrobusnija operacija na svijetu'

Veliku ulogu u daljnjem srozavanju položaja bh Hrvata, prema njegovim riječima, odigrala je i međunarodna zajednica, koja je ukinula sustav zaštite prilikom odlučivanja u FBiH za same Hrvate, dana Daytonskim sporazumom, te tako Hrvate odvela u daljnji politički sunovrat.

-Ono što mi vidimo iz RS-a je nedostatak političkog stava hrvatskih predstavnika dugo vremena. Sad ga ponešto i prepoznajemo, kazao je Dodik ističući da hrvatski predstavnici nakon potpisivanja Daytona nisu Hrvatima osigurali „najviše prava, koja im pripadaju“.

On, između ostalog, je iznio da BiH jedino može opstati organizirana u zajednicu suverenih država na njenom prostoru, s izvršnim kompetencijama, a jamčenim međunarodnim subjektivitetom i teritorijalnim integritetom.

-Narodi u BiH nisu nikada dali jedinstvenu suglasnost za BiH. Imamo tek samo jedan referendum koji je održan 1992., na koji su izišli zajedno Bošnjaci i Hrvati, od kojih je većina glasovala za samostalnu BiH. Ja nisam bio pripadnik partije koja je tada bila na vlasti SDS-a, bio sam član partije koju je vodio Ante Marković, ali jednako sam bio protiv tog referenduma, jer je taj referendum bio mjesto preglasavanja. I mi smatramo da upravo događaji koji su se događali poslije, demantirali volju Hrvata, ocijenio je Dodik.   

Naime, on je težnju međunarodne zajednice da od BiH napravi državu nazvao „najrobusnijom operacijom na svijetu“ u koju je, takoreći, uzalud utrošeno 5 milijardi dolara međunarodne financijske pomoći podržavanih s oko 60 000 vojnika i OHR-om kao protektorom.

A kako i zašto je sve počelo

Podsjetimo i na jednu benignu, ali vrlo značajnu 'kavu' Dodika i novinara Slobodana Vaskovića, oštrog kritičara Dodikove vlasti, od prije nekoliko godina koji je o tom susretu pisao na svom blogu. Dodik je dao do znanja da "strepi od napada” iz susjedne Hrvatske, kao članice EU-a. On je potvrdio da je, kako bi iste neutralizirao i spriječio, sklopio savez s najjačom političkom opcijom u Hrvata, HDZ-om BiH i predsjednikom Draganom Čovićem.

Naime, kako je pisao Vasković o ovom susretu, na pitanje Dodika što on (Vasković) misli gdje je pogriješio, Vasković je odgovorio da je napravio dvije velike pogreške.

“Prva, da je trebalo jačati bošnjačko-srpske odnose, jer su to dva najjača naroda u BiH. Druga, što je “zalupio” vrata Zapadu i to nogom”, kazao je ovaj novinar Dodiku.

Nakon toga Dodik je odgovorio da nije pogriješio i da je “odluka da se ide s HDZ-om bila ključna po opstanak RS-a”, s čim se novinar Vasković nije složio.

Dodik mu je objasnio da su nakon odluke “da se ide sa HDZ-om, u posljednjih pet godina prestali svi napadi na Republiku Srpsku iz Hrvatske, koja je članica EU”, i da je “to njegov veliki uspjeh, koji je omogućio opstanak RS”.

Čini se da je Dodik u ovom političkom manevru izvukao daleko veću korist od svog partnera koji je danas posvađan sa najjačom bošnjačkom strankom s kojom tvori vlast u Federaciji i zbog čega se uopće u tom entitetu ne može formirati nova, dok je istodobno politički udio Hrvata u RS-u skoro nepostojeći ili je ovisan od milosti SNSD-a.