Ministar financija RH Marko Primorac predstavio je nedavno Središnji registar stanovništva. Naglasio je kako će Registar povezivati već postojeće informacije te pružiti uvid u podatke o kućanstvu, a sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.

Svaki će stanovnik Hrvatske morati državi prijaviti, među ostalim, koje je vjere, koje je nacionalnosti, koji mu je materinski jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici i koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem e-Građana.

Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura, piše Jutarnji list.

Sastoji se od općeg i posebnog dijela

Prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva Ministarstvo financija uputilo je u e-Savjetovanje te je nakon desetak dana zatvorilo javnu raspravu.

Registar bi trebao, kako stoji u obrazloženju, na jednom mjestu obuhvatiti velik broj podataka o građanima s ciljem olakšavanja raznih upravnih postupaka te omogućiti bolju raspodjelu socijalnih naknada. Sastojat će se od općeg i posebnog dijela. U općem dijelu nalazili bi se, primjerice, OIB i ime stanovnika, podaci o rođenju, državljanstvu i smrti, podaci o braku i životnom partnerstvu, prebivalištu i boravištu te podaci o invaliditetu.

Sve te podatke Registar će preuzeti iz postojećih evidencija, poput matica i Porezne uprave. U posebni dio Registra upisat će se dio podataka koji će se također izvući iz informacijskih sustava, poput informacija o obrazovanju, zaposlenju i mirovini. Posljednji dio u posebnom dijelu Registra odnosi se na podatke o vjeroispovijesti, izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, materinskom jeziku te nacionalnosti – koji će se prikupljati na temelju izjave.

‘Ovaj propis može dovesti i do diskriminacije’

Sugovornici Jutarnjeg ističu da ne znaju za ijedan slučaj države u EU-u koja prikuplja informacije o vjeri, a pretpostavljaju da je taj set pitanja uvršten zbog toga što bi Registar trebao zamijeniti i dosadašnji popis stanovništva.

“Riječ je o statusima i karakteristikama koje građani nemaju dužnost prijavljivati državi, a prijedlogom zakona nije propisano da je izjašnjavanje o ovim statusima dobrovoljno, što bi trebalo biti, niti je propisano da se građani mogu odabrati ne izjasniti.

Ovaj propis se neposredno tiče ostvarivanja više ljudskih prava, a može dovesti i do povrede prava na privatnost i zaštite osobnih podataka, te do diskriminacije”, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za Jutarnji o posebnom dijelu Registra.

Kako spriječiti moguće zlouporabe

Inače, prilikom popisa stanovništva građani su mogli odgovoriti da ne žele odgovoriti na pitanja o, primjerice, vjeri. Također, popisni podaci, koje čuva i obrađuje Državni zavod za statistiku, mogu koristiti isključivo i samo u statističke svrhe. Uvid u Registar bit će, pak, omogućen tisućama ljudi, piše Jutarnji.

Naime, zakon propisuje da će se Registrom koristiti pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti, poput školskih i zdravstvenih ustanova, zaposlenika u socijalnoj skrbi ili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave i druge.

Pritom Zakon ne propisuje kako će se nadzirati Registar i kako spriječiti moguće zlouporabe, piše novinarka Jutarnjeg Kristina Turčin.