U odlukama kojima prihvaća ustavne tužbe Šimića, Buntića i Lovrića, Ustavni sud poziva na svoju, kolokvijalno rečeno, presedansku odluku donesenu 20. prosinca prošle godine kojom je prihvatio i ustavnu tužbu također nekadašnjeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića protiv presude Visokog upravnog suda. Međutim, treba imati u vidu da je Ustavni sud prihvatio tužbu i odlučio kako je nekadašnjim pripadnicima "prekršeno pravo na pravično suđenje", ali ne i da su tužitelji u pravu kada je riječ o traženim pravima.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ustavni je sud prije odlaska na ljetni odmor, u srpnju, donio tri odluke kojima je usvojio ustavne tužbe trojice bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a): Andrije Šimića iz Imotskog, Pere Buntića iz Vrgorca i Perice Lovrića iz Slavonskog Broda, informacija je koju je prošli tjedan objavio Jutarnji list.

Ovim odlukama Ustavni sud je ukinuo pravomoćne presude Visokog upravnog suda koji je spomenutim bivšim pripadnicima HVO-a odbio priznati pravo na osobnu invalidninu i druge dodatke, a na trošak hrvatskog državnog proračuna, te je Upravnom sudu naložio ponavljanje postupka.

Ova tema itekako se s pozornošću prati u BiH među braniteljskom populacijom, a još više u susjednoj Hrvatskoj zbog velikih problema koje bi mogle donijeti pozitivne odluke suda zbog visokih iznosa isplate zaostataka, kamata itd... Pojedine procjene su da se radi o milijardama.

Prekršeno pravo na pravično suđenje

Šesteročlano vijeće Ustavnog suda kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović, inače bivša zastupnica SDP-a u Hrvatskom saboru i bivša državna ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, zaključilo je kako je pravomoćnim presudama Visokog upravnog suda prekršeno ustavno pravo spomenutih, nekadašnjih pripadnika HVO-a na pravično suđenje.

U odlukama kojima prihvaća ustavne tužbe Šimića, Buntića i Lovrića, Ustavni sud poziva na svoju, kolokvijalno rečeno, presedansku odluku donesenu 20. prosinca prošle godine kojom je prihvatio i ustavnu tužbu također nekadašnjeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića protiv presude Visokog upravnog suda.

Međutim, treba imati u vidu da je Ustavni sud prihvatio tužbu i odlučio kako je nekadašnjim pripadnicima "prekršeno pravo na pravično suđenje", ali ne i da su tužitelji u pravu kada je riječ o traženim pravima.

Kako piše Jutarnji list, prema podacima Ustavnog suda do 4. kolovoza 2023. godine na Ustavni sud pristiglo je 294 ustavnih tužbi čiji podnositelji, bivši pripadnici HVO-a, traže ukidanje pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda kojima im se osporava status hrvatskih ratnih vojnih invalida i pripadajuća prava koja bi im osiguravala država Hrvatska.

S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH, Visoki upravni sud, u svakom pojedinom slučaju, morati će ponoviti postupak te omogućiti pravičan postupak, kako to nalaže Ustavni sud, te ponovno odlučivati o pitanju imaju li bivši pripadnici HVO-a pravo na isplatu invalidnina i drugih dodataka od strane Hrvatske, kao i jesu li nastradali u obrani suvereniteta Hrvatske te jesu li, kao takvi, bili pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske.

Čudno stjecanje invaliditeta

Nadalje, Jutarnji list se osvrće na, kako navode, poprilično čudno stjecanje statusa hrvatskog vojnog invalida u slučaju nekadašnjih pripadnika HVO-a te spominju kako je brigadni general Ljubo Ćesić Roj 1996. godine pripadnicima HVO-a potpisao na tisuće rješenja o okolnostima ranjavanja na 'Južnom bojištu' tijekom 1993. i 1994. godine.

Bizarnost je kako su većina ranjena na istom mjestu, mnogi i istog datuma ili približno istog datuma. Na temelju Rojsovih potvrda liječničke su komisije u BiH pripadnicima HVO-a utvrđivale stupanj invaliditeta, a tadašnji čelnik Personalne uprave MORH-a Marinko Krešić, na temelju tih nalaza, potpisivao rješenja kojima im se dodjeljuje status HRVI.

Ali, ta rješenja pripadnicima HVO-a nikada nisu službeno uručena i vjerojatno bi zauvijek ostala u arhivima MORH-a, da dio nakon 2000. godine i smjene HDZ-a s vlasti nije misteriozno nestao iz MORH-a. Također je zanimljiva i podudarnost da se kao odvjetnici bivših pripadnika HVO-a u sporovima protiv RH pojavljuju upravo pravnici koji su 90-tih godina radili u MORH-u, a državnu su službu napustili nakon dolaska SDP-a na vlast i nekako u vrijeme "nestanka" tih rješenja.

Tako Jutarnji navodi kako najviše sporova pred sudovima danas vodi odvjetnik Mate Knezović, bivši pravnik u MORH-u.

No, iako se radi o skoro 300 tužbi, mnogi ratni veterani HVO-a, na ovakav potez ipak ne gledaju blagonaklono. Ukratko, njihovi komentari su sljedeći: "I pticama na grani jasno da nismo bili u HV-u i da mnogi od tih nisu ranjeni na Južnom bojištu jer se ne mogu 'teleportirati' na dva različita mjesta u isto vrijeme", "Znaju pjevati 'Hrvatsku, sine voli", "busati" se u prsa domoljubljem, a Hrvatsku tuže", pa čak i ponavljaju riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "Za Hrvatsku sve, Hrvatsku ni za što". Mnogi navode kako to baca i nepravednu ljagu na pripadnike HVO-a.

Međutim, cijela priča je na korak od jedne od najvećih, poslijeratnih afera u Hrvatskoj, gdje se spominje i scenarij kako bi pojedini pripadnici HVO-a koji su tužili Hrvatsku postali milijunaši, a njihovi odvjetnici multimilijunaši, a  Hrvatsku dovedena pred rub bankrota. No, realno, teško je očekivati ovakav razvoj događaja.

Kako se doznaje, ovo pitanje je prvo na stolu nakon završetka godišnjih odmora, a očekuje se da se u sve uključi i DORH.