Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Ono što je u normalnim, demokratskim i uspješnim državama svijeta nezamislivo, u Bosni i Hercegovini je svakodnevica. Teško da bilo koga tko iole poznaje prigode u BiH može iznenaditi bilo što u društveno-političkom životu jer narodi i žitelji ove žabokrečine već tridesetak godina žive u istinskoj tragikomediji. Samo što je iz godine u godinu sve više tragedije, a sve manje komedije.  

Ove godine dobili smo čitav niz novih činova te tragedije, a možda je i najtragičniji onaj koji su povukle vlasti iz Republike Srpske kada su omogućili da se tamošnjim dužnosnicima omogući isplata plaća i naknada 'na ruke', odnosno u gotovini. Ono protiv čega se država godinama bori, što se strogo kažnjava, u RS-u je zbog sankcija koje su pogodile brojne pojedince postalo zakonito.

Nije trebalo dugo čekati da se u partnerski im HDZ BiH sjeti sličnih rješenja. Njih zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul predložio izmjene zakona kojima će se omogućiti isplata plaća dužnosnicima koje su sankcionirale Sjedinjene Američke Države, pa imaju velikih problema u radu s bankama. 

Kontroverzan prijedlog zakona

Dakle, nakon što ništa drugo i ne rade osim što sebi dižu plaće, naknade i ine beneficije, a zbog miniranja bilo kakve mogućnosti napretka države dođu na 'crnu' listu sada se i rukama i nogama bore kako do svojih za bh. prigode basnoslovnih primanja. Ništa čudno za HDZ BiH koji je uvijek i imao jedan cilj u politici – osobni i stranački interesi. 

Pa tako Kožul spašavajući svog stranačkog kolegu, crnolistaša Marinka Čavaru (koji se po medijima već ranije raskukao kako ne prima plaće) predlaže sljedeće: 'Ministarstvo financija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plaća i drugih primanja zaposlenika kojima se ista iz objektivnih okolnosti ne može izvršiti putem tekućeg računa, te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova. 

Gotovina se podiže na temelju dostavljenog mjesečnog plana, utvrđenog tjedno, potrebne gotovine i posebnog zahtjeva, sa specifikacijom planiranih isplata. Proračunski korisnik dužan je donijeti interni akt kojim određuje visinu blagajničkog maksimuma, način korištenja i odgovornost za materijalno i fizičko osiguranje gotovine, ako ih nije ranije dostavio Ministarstvu financija i trezora. 

Ministarstvo financija i trezora daje suglasnost na interni akt o blagajničkom maksimumu proračunskog korisnika, ovisno o opsegu i specifičnosti djelatnosti koju obavlja proračunski korisnik'. A tek je fascinantno kako se HDZ-ovi pozivaju na ljudska prava, Konvencije UN-a , Ustav BiH samo i jedino kada su u pitanju isplate plaća i naknada (slično je bilo i u proteklim mandatima). 

To radi i Kožul koju u razlozima za izmjene zakona navodi: 'Razlog za donošenje ovog zakona je omogućavanje zaposlenima u institucijama BiH ostvarivanje osnovnih ljudskih prava propisanih Ustavom BiH, ustavima entiteta kao i mnogim međunarodnim aktima kao što je npr. Opća deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Protokolom I uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda..., a to su pravo na imovinu, pravo na rad, na plaću koja zaposlenom i njegovoj obitelji osigurava život dostojan čovjeka. Plaća, isplata već ostvarenih, zarađenih plaća, isplata naknade za svoj rad, je pravo iz radnog odnosa zakonom propisano, i kao takvo njegovo ostvarivanje mora biti omogućeno svakom zaposlenom licu, a ograničenja moraju biti propisana zakonom. 

Također, uvođenjem ove mogućnosti izbjeći će se nepotrebni sporovi pred sudovima u BiH, obzirom da je Ustavni sud BiH u svojoj Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP-384103 od 21. siječnja 2004. konstatirao da zakonski opravdano odjekivanje na isplatu zarađenih plaća predstavlja imovinu u smislu članka 1. Protokola broj I uz Europsku konvenciju. Imajući u vidu navedeno, potrebno je omogućiti zaposlenima kojima se iz objektivnih okolnosti ne može isplata plaća i drugih osobnih primanja vršiti putem tekućeg računa otvorenog u banci, pristup njihovim zakonski ostvarenim plaćama'.

Hoće li proći? 

Zastupnički dom PS BiH na sjednici održanoj u utorak nije prihvatio da se po žurnom postupku razmatra Kožulov Prijedlog izmjena Zakona o financiranju institucija BiH, već je prihvatio da se razmatra po skraćenom postupku. 

Međutim, kako je nesporno da će SNSD biti za ovo, a sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) ionako je tu samo da radi ono što odgovara Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, a kako bi ih ovi zadržali u toliko željenim foteljama, vrlo je izgledno da bi ovaj zakon mogao ugledati svjetlo dana. A to znači da blato u kojem se, nažalost, valjamo već trideseta godina postaje još prljavije.