MOSTAR - U okviru ciklusa panel diskusija upriličenih u povodu 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar predstavio je svoje prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koji, kako je rečeno, mogu poslužiti kao rezervoar operativnih mehanizama i institucionalnih rješenja za postizanje kompromisa kojim bi se ispoštovalo odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

“Prva polovica 2021. godine ili početak njene druge polovice bilo bi neko optimalno razdoblje u kojem bi politički akteri mogli postići kompromis. Naši modeli im stoje na raspolaganju. Ne očekujem da itko naše modele prepiše 'od A do Ž', no mislim da oni nude jedan rezervoar operativnih mehanizama, institucionalnih rješenja pa i načela koji mogu biti inspiracija za konkretne izmjerene Izbornog zakona BiH“, kazao je član stručnog tima IDPI-a Milan Sitarski koji se nada da će naredne godine, po uzoru na dogovor o izborima u Mostaru, biti postignut i sporazum o izmjenama Izbornog zakona BiH.

“Nadam se da će nakon održavanja izbora u Mostaru, budući predizborna atmosfera nije pogodno okruženje za postizanje kompromisa, barem u prvoj polovici 2021. godine doći do deblokade u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. Mislim da je to posljednja prilika jer, opet, ulazimo u rizik da nam se izbori 2022. godine održe s rupom u Izbornom zakonu“, ocijenio je Sitarski.

Matematički model ''koeficijent izbornih bodova''

Predsjednik Skupštine i član stručnog tima IDPI-a Ivan Vukoja naglasio je da se presude Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava ne isključuju već se nadopunjuju, a kako bi ih se ispoštovalo, IDPI je u domaćem izbornom zakonodavstvu predložio uvođenje "koeficijenta izbornih bodova".

“Korištenjem matematičkog modela kojeg smo nazvali ''koeficijent izbornih bodova'', zapravo, uopće ne mijenjamo granice postojećih izbornih jedinica i ukidamo obvezu da se kandidati nacionalno izjašnjavaju. Legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda za ona tijela koja je Ustav BiH namijenio takvom zastupanju osigurali smo primjenom matematičke formule koja se jednostavno sastoji u tome da u županiji, kao izbornoj jedinici, imamo koeficijent izbornih bodova koji se dobije na način da se odredi udio jednog naroda, recimo Hrvata u jednoj županiji, u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH“, precizirao je Vukoja prema čijim je riječima moguće uvođenjem tzv. demosa jasno uspostaviti vezu između onih koji biraju i onih koji su birani.

“Specifični dodatak koji smo napravili, koji se do sada nije koristilo, je to da smo uveli specifične demose, čime smo jasno i precizno definirali tko čini virtualnu jedinicu za izbor kojega tijela, tj. kojeg člana u pojedinom tijelu. Smatram da je to jedna od velikih prednosti ovog modela. On nudi transparentom i prohodnost na način da birači mogu znati kome su dali svoj glas i da ga, nakon nekog vremena, mogu pozvati na odgovornost, mogu znati je li taj glas urodio onim rezultatom koji su oni htjeli“, dodao je Vukoja.

Karakteristike IDPI Prijedloga izmjena IZ BiH

1. Ni Prijedlog A niti Prijedlog B ne zahtijevaju nacionalnu identifikaciju niti birača niti kandidata u cjelokupnom izbornom procesu. Svi, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu sudjelovati u svim izborima.

2. I Prijedlog A i Prijedlog B omogućavaju da svaki građanin, bez obzira na nacionalnu (ne)pripadnost, ima pravo i mogućnost kandidirati se za sva tijela vlasti i sudjelovati u procesu glasanja za sva tijela vlasti koja se biraju na Općim izborima (Predsjedništvo BiH, PS BiH, Parlament FBiH, Narodna skupština i Vijeće naroda RS).

3. I Prijedlog A i Prijedlog B uvažavaju konstitutivnost i međusobnu jednakopravnost konstitutivnih naroda, te pravo pripadnika grupe Ostalih naroda i građana na kandidiranje i biranje za sva tijela vlasti koja se biraju na Općim izborima.

4. I Prijedlog A i Prijedlog B osiguravaju provedbu načela da pripadnici jednog konstitutivnog naroda ne smiju presudno utjecati na izbor bilo predstavnika drugog konstitutivnog naroda, bilo predstavnika grupe Ostalih naroda i građana.

5. I Prijedlog A i Prijedlog B svakom specifičnom demosu koji sudjeluje na Općim izborima osiguravaju provedbu načela legitimnog predstavljanja, kao i načela jednake vrijednosti glasa.

6. Ni Prijedlog A niti Prijedlog B, ni privremeno niti trajno, ne mijenjaju niti stvaraju bilo kakve nove unutarnje granice, čime osiguravaju da izmjene izbornog zakonodavstva potrebne za punu implementaciju Općih izbora ne stvaraju bilo kakav povod za promjenu dvoentitetske strukture, kao ni promjenu postojećih administrativno-teritorijalnih granica unutar entiteta.

7. Prijedlog A na razini entiteta ukida svaki oblik izborne diskriminacije na administrativno-teritorijalnoj osnovi, kako među pripadnicima pojedinih konstitutivnih naroda tako i među pripadnicima grupe Ostalih naroda i građana. Prijedlog B na razini cijele države ukida svaki oblik izborne diskriminacije na administrativno-teritorijalnoj osnovi, kako među pripadnicima pojedinih konstitutivnih naroda tako i među pripadnicima grupe Ostalih naroda i građana. U praksi, to znači da Hrvat u Sarajevu ili Goraždu ima istu vrijednost glasa i mogućnost da bira i bude izabran kao i Hrvat u Mostaru ili Širokom Brijegu. Isto vrijedi i za Bošnjake, Srbe i Ostali u cijeloj BiH.

8. I Prijedlog A i Prijedlog B promoviraju izborni sustav koji pruža više jednakosti, transparentnosti i ujednačenosti, utemeljen na matematičkim formulama a ne na nacionalnoj identifikaciji kandidata i birača, niti na stvaranju novih granica izbornih jedinica.

9. I Prijedlog A i Prijedlog B potiču daljnju demokratizaciju, različitost političkih ideja i pluralizam političkih opcija unutar svakoga od tri konstitutivna naroda. Ovo je od posebnog značaja za Hrvate kod kojih je unutarnacionalni stranački pluralizam najslabije razvijen što je dovelo do stanja izrazite dominacije samo jedne stranke i jedne političke opcije.

10. Postizanje političkog dogovora, kako za Prijedlog A tako i za Prijedlog B, može relaksirati međunacionalne tenzije u zemlji i omogućiti izbor legitimnih predstavnika i konstitutivnih naroda i Ostalih na Općim izborima u listopadu. Ti predstavnici bi potom, s legitimnošću dobivenom na demokratskim, slobodnim i pravičnim izborima, mogli nadograditi uspjeh postignut u reformi izbornog zakonodavstva i postići kompromis i oko drugih nužnih reformi u BiH, u prvom redu ekonomskih i pravosudnih reformi.

11. Reforma izbornog zakonodavstva, bilo kroz Prijedlog A ili Prijedlog B, bila bi najveći unutarnji politički uspjeh poslije Daytona koji bi mogao povratiti vjeru građana BiH u demokratsku i funkcionalnu zemlju koja funkcionira temeljem političkog dogovora i konsenzusa, umjesto postojeće već uobičajene prakse političkog sukobljavanja, isključivosti i stagnacije.

12. Zbog složenosti, asimetričnosti i netransparentnosti postojećeg izbornog modela teško je uspostaviti sustav odgovornosti predstavnika vlasti prema onima koji su ih birali. Provedbom i Prijedloga A i Prijedloga B bilo bi u potpunosti jasno tko koga bira i tko kome odgovara, odnosno, birači svakog specifičnog demosa bi napokon mogli jasnije procijeniti jesu li oni koje su izabrali ispunili njihova očekivanja ili nisu, te ih sukladno tome nagraditi ili kazniti na slijedećim izborima.