Ilegalni migranti opasnost ne samo za EU, već i za BiH
Migrantska kriza i teroristički napadi „obaraju“ Schengen – EU traži uvođenje viza, ali BiH i Srbija ne žele
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Problem ilegalne migracije posebno je aktualiziran posljednjih mjeseci kada se bilježi pojačan priliv nelegalnih migranata i na tzv. 'Balkanskoj ruti'. Nedavno otkriće Granične policije BiH u mjestu Donji Svilaj, kada je u grupi od 12 migranata pronašla naoružanje, pištolje i automatsku pušku s pripadajućim streljivom te potom četvoricu uhitila zbog nezakonitog držanja oružja, postavlja ozbiljno pitanje o sigurnosti ne samo zemalja EU-a koji im je i krajnji cilj, već i same BiH. Bezvizni režim u susjednoj Srbiji i BiH nameće se kao vrlo važno pitanje.
Zapadnobalkanskom rutom pristiže najviše migranata u EU
Govoreći o opasnostima da se među ilegalnim migrantima kriju i teroristi, Gordan Akrap, zamjenik rektora na Hrvatskom vojnom učilištu 'Dr. Franjo Tuđman', za Dnevnik HRT-a je kazao kako sustav u BiH funkcionira i ulaže velike napore u suočavanju s ilegalnim migracijama. Međutim, on je ponovio pitanje viznog režima BiH s državama iz kojih migranti dolaze, a o čemu je Dnevni list već pisao.
„Situacija koja se događa u BiH, što se tiče ilegalnih migranata, je zabrinjavajuća na samo za EU i Hrvatsku, već i za BiH zbog različite naravi ljudi koji se kreću krijumčarskim kanalima“, rekao je Akrap, kazavši kako se treba razlikovati legalne od ilegalnih migracija.
„EU je poklonila povjerenje Hrvatskoj kada nas je uvrstila u schengenski sporazum. U tom kontekstu se trebaju gledati sve stvari koje se trenutno događaju. Hrvatska treba i može djelovati aktivno na razini pravila EU kako bi se prilagodili s ilegalnim i legalnim migracijama stvarnosti, kako bi se BiH uvjerila da krene na jače i snažnije izjednačavanje svoje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU“, istaknuo je.
On je podsjetio kako veliki broj migranata koji pokušava prijeći preko teritorija RH dolazi iz Srbije te da BiH i Srbija imaju ugovore sa zemljama koje nisu obuhvaćene bezviznim ugovorom zbog političkih razloga.
„Sa Srbijom će to biti teško, ali od BiH očekujem da će promijeniti vlastiti vizni režim prema državljanima onih država s kojima EU ima vizni sustav“, rekao je Akrap.
Zapadnobalkanska ruta, nakon sredozemne, i dalje je ona kojom u Europu stiže najviše ilegalnih migranata. Nakon što je u BiH, u pograničnom području u blizini Save, otkrivena skupina od 12 naoružanih migranata koji su boravili u improviziranom kampu, utvrđuje se koje su bile njihove namjere.
Kadrovi su snimljeni tijekom akcije granične policije BiH u kojoj su kod pograničnog mjesta Donji Svilaj, pokraj rijeke Save, otkrivena dva improvizirana kampa s ilegalnim migrantima. Kod njih su pronađena dva pištolja, streljivo i automatska puška, koje je policija zaplijenila, a četiri migranta iz Afganistana privedena su.
„Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije nastavljaju rad na ovom predmetu, a u interesu istrage u ovom trenutku ne možemo davati više informacija“, rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.
Stručnjaci upozoravaju
Stručnjaci ističu da rezultati policijske akcije u BiH nadomak granice s Hrvatskom nikoga ne bi trebali iznenaditi.
„Od 2019.-2020. godine kontinuirano se upozorava na migrantske valove da među migrantima mogu postojati osobe koje su sklone kriminalnim aktivnostima o kojima ne znamo apsolutno ništa. Onaj puno veći problem je da su terorističke ćelije među migrantske valove mogle infiltrirati najmanje jednog, dva, pet operativaca koji mogu napraviti izuzetno velike terorističke probleme u EU“, kaže mostarski profesor Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalističkog intervjua i Kriminalističke psihologije, Zaštita od terorizma.
BiH od početka godine suočava se s povećanim priljevom ilegalnih migranata. Pripadnici granične policije BiH zatekli su oko 10 tisuća migranata u pokušaju ilegalnog prelaska granice. Većinom je riječ o mladićima u dobi između 20 i 30 godina bez osobnih dokumenata.
„Njima nije cilj ostati u BiH, a naše informacije govore da im nije cilj ostati ni u Republici Hrvatskoj. Oni žele put prema zemljama zapadne Europe, bilo to Francuska, Njemačka ili zemlje Skandinavije“, rekao je nedavno Ale Šiljdedić, glasnogovornik policije USŽ-a.
Predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda ne žele ispuniti zahtjev EU-a o uvođenju viza
Podsjetimo da je zbog terorističkih napada u zemljama EU-a, kao i novog migrantskog pritiska doslovno pao schengenski prostor – Austrija, Slovenija, Italija uvele su provjere na svojim granicama prema državama susjedima kao reakciju na pojačan priliv migranata preko Hrvatske i Mađarske koji pristižu iz Srbije i BiH i zbog viznog režima koji im to omogućavaju.
Kako je Dnevni list već pisao, BiH i Srbija su pred izazovnom odlukom: hoće li ukinuti vize državljanima onih zemalja za koje EU traži vize s obzirom da neke države, članice EU-a, kao „protumjeru“, postavljaju pitanje uvođenja posebnog viznog režima za žitelje Srbije i BiH.
Konkretno, BiH će se morati donijeti odluku o vizama prema državljanima Kine, Saudijske Arabije, Turske, Omana, Azerbajdžana, Kuvajta, Rusije i Katara, za koje EU od BiH već duže vrijeme to traži.
No, protiv ovoga se izričito protive ministri iz reda srpskog i bošnjačkog naroda.
"Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj", rekao je svojedobno ministar sigurnosti Nenad Nešić.
Slično je odgovorio i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, navodeći podatak kako su se zbog vizne liberalizacija za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije te da je to značajno pozitivno utjecalo na bh ekonomiju. "Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da ministri iz RS dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima", rekao je Konaković.
Od BIH se traži uvođenje viza za osam država, os Srbije 16
Zbog ove vizne neusklađenosti Srbije i BiH sa EU-om ilegalni migranti mogu prelaziti Hrvatsku ili Mađarsku i nastaviti prema konačnom cilju u neke od zemalja Unije, prvenstveno Njemačke, Francuske ili Austrije itd.
Srbija trenutno ima viznu liberalizaciju za državljane čak 16 zemalja od kojih EU zahtijeva vize, a za BiH je sporno osam zemalja - Turska, Kina, Rusija, Azerbejdžan, Oman, Katar i Kuvajt. EU od BiH očekuje osiguranje napretka u usklađivanju vizne politike s politikom EU-a, ali i ratificiranje Statusnog sporazuma o Frontexu s EU kao i rješavanja pitanja suradnje na readmisiji.
Također, prema 6. Izvješću o mehanizmu suspenzije viza, koji je Europska komisija dostavila Europskom parlamentu i Europskom vijeću u listopadu ove godine, susjedna Srbija sada na tom „popisu“ ima 16 zemalja: Armeniju, Azerbajdžan, Bahrein, Bjelorusiju, Kinu, Indoneziju, Jamajku, Kirgistan, Kuvajt, Kazahstan, Mongoliju, Oman, Katar, Rusiju, Surinam i Tursku. Zabilježila je napredak od prošle godina kada je „lista' sačinjavala 22 zemlje.
Iako mnogi migranti ističu kako u zemlje EU-a idu u potrazi za boljim, naprednijim i mirnijim životom, neki i zbog socijalne pomoći koja im je kao osigurana, a što je već pitanje u pojedinim zemljama koje zbog toga namjeravaju postrožiti svoje zakone, nedavna zapljena oružja znak je i da pojedini nemaju takve namjere. Tim više što počinitelji terorističkih napada u zemljama EU-a potiču iz migrantske populacije.