Piše: V.S.Herceg

U ožujku 2016. godine, tada predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik na Palama je otvorio studentski dom nazvan po Radovanu Karadžiću, čelniku bosanskih Srba koji je u Haagu na isti datum tri godine kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u BiH između 1992. i 1995. godine.

-Ovim potezom dajemo podršku čovjeku koji je stavio svoj potpis na gradnju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, nadamo se da ce proces presude biti zadovoljavajući. Drago mi je što su tu i njegova supruga i kćer jer on to zaslužuje, rekao je tada Dodik.

Ishod presude, kako se i očekivao, nije bio "zadovoljavajući", a upravo zbog ploče na studentskom domu na Palama s Karadžićevim imenom, danas srpskom članu Predsjedništva BiH mogao bi biti zabranjen ulazak u sve zemlje članice EU-a kao i članicama UN-a.

Dodik ima rok do svibnja za uklanjanje ploče sa spornim imenom inače je na putu da postane jedini dužnosnik u Europi koji se neće moći slobodno kretati izvan granica svoje zemlje - sve zemlje susjede su ili članice EU-a ili članice UN-a.

Ovim razvojem situacije Dodik bi se našao u apsurdnoj situaciji – „zarobljen“ u BiH kojoj tako često priziva raspad.

Inzko Dodika u izvješću spomenuo 26 puta - u negativnom kontekstu

To je pred Vijećem sigurnosti UN-a, prilikom podnošenja svog 58. izvješća o stanju u BiH, istaknuo visoki predstavnika u BiH Valentin Inzko.

On je upravo Dodika u svom izvješću u negativnom kontekstu spomenuo 26 puta.

Inzko je pred Vijećem sigurnosti UN-a izjavio da bi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik do zasjedanja Vijeća sigurnosti UN u svibnju sljedeće godine “trebao biti suočen sa zabranom putovanja u sve zemlje Europske unije, kao i sve zemlje UN-a, ako u međuvremenu ne preimenuje ime Studentskog doma na Palama, koji nosi ime haškog osuđenika Radovana Karadžića”. Govoreći o onome što je rekao pred Vijećem za tv medijsku kuću Al Jazeera, Inzko je kazao: “Ja ću to predložiti. Pa prije nekoliko dana je Heiko Mass, njemački ministar vanjskih poslova, doslovno rekao da za one koji veličaju ratne zločince nema mjesta u EU. I u tome nisam sam”.

Podsjetio je da je najnoviji primjer veličanja ratnih zločinaca zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika od 16. rujna 2020. da Predsjedništvo BiH minutom šutnje oda počast i izrazi “poštovanje” osuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, koji je preminuo prethodnog dana.

“Kao što je njemački ministar vanjskih poslova rekao – u civiliziranoj Europi nema mjesta za one koji veličaju ratne zločince. Nema mjesta za one koji ne dijele europske vrijednosti”, rekao je Inzko.

“Taj isti političar, gospodin Dodik, na Palama u blizini Sarajeva, prije nekog vremena otvorio je studentski dom u čast osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, kojeg je Haški tribunal osudio na kaznu doživotnog zatvora. Na sličan način, prije nekoliko godina, Dario Kordić, koji je odslužio zatvorsku kaznu od 12 godina zbog počinjenih ratnih zločina, nakon puštanja iz zatvora dočekan je srdačnom dobrodošlicom, u organizaciji jedne političke stranke, a u jednoj katoličkoj crkvi za njega je održana misa zahvalnica. To je neprihvatljivo”, poručio je Inzko.

Inzko se i osvrnuo na Dodikovu prijetnju da će "Srbi i Hrvati izaći sa svojim planom o tome kako BiH treba funkcionirati, te da će se, ukoliko to ne bude prihvaćeno, 'razdružiti' od zemlje".

“Preciznije, gospodin Dodik govori o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine – opet. Naravno, već postoji plan kako BiH treba funkcionirati, i zove se Opći okvirni sporazum za mir, potpisan u Daytonu prije 25 godina. U Sporazumu ne postoji opcija otcjepljenja, niti je moguće birati samo one dijelove Daytonskog sporazuma koji se nekome sviđaju. Takve izjave su neodgovorne, neutemeljene, nisu znak dobrog liderstva i potpuno zanemaruju dobrobit i napredak građana, kao i mir i stabilnost u regiji”, izvjestio je je Inzko.

nzko zbog Kordića prozvao i Hrvatsku

Međutim, Inzko je naveo i nekoliko sličnih primjera i na hrvatskoj strani te je pritom spomenuo Darija Kordića, kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u središnjoj Bosni.

Kazao je kako je "nedopustivo da se za osuđenog ratnog zločinca služe mise" te da se "takvima dopušta govoriti studentima", što je i svojevrsna kritika susjednoj Hrvatskoj. Podsjetimo, Kordić je prošle godine u Studentskom domu 'Stjepan Radić' u Zagrebu održao predavanje u organizaciji studentskog kapelan don Damira Stojića, a naslova "Bog iza rešetaka". Predavanje su prekidali neki od studenata uzvikujući da je Kordić zločinac, no isto je nastavljeno.

Na Inzkovo izvješće reagirali iz obje "prozvane strane" - mnogi dužnosnici i druge iz RS-a ocijenile su da se radi o nekorektnom, neistinitom i pristranom izvješću u korist Bošnjaka, a slično su reagirali iz HNS-a u ime prozvanog HDZ-a, ističući kako je netočno predstavljeno stanje u BiH.

Komentirajući ove reakcije Inzko je kazao kako "on samo predstavlja činjenice onakvima kakve jesu, što nikome ne može nanijeti štetu".

"Možda oni (HNS) sami sebi prave štetu", kazao je Inzko.

Međutim, zanimljivo je zašto je baš sada Inzko posebno spomenuo i doček Darija Kordića, događaj od kraja lipnja 2014. godine u Busovači, kada su haškog osuđenika na 25 godina zatvora i njegov izlazak na slobodu dočekali predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je tada bio na dužnosti predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Borjana Krišto, tada izaslanica u ovom Domu, te Marinko Čavara, tada zastupnik u Parlamentu F BiH. Inače, visoki predstavnik Vijeću UN-a izvješće podnosi svakih pola godine.

Na koncu, dok je za Dodika već najavio uvjet i zahtjev za zabranom putovanja u zemlje EU-a, to je ozbiljno upozorenje i za ostale.