Psiha i snažan imunitet su u direktnoj vezi. Ako ste neprestano umorni, a osobito ako taj umor prate bezvoljnost, frustracija, osjećaj nepravde…, što vam opet izaziva stalne zdravstvene probleme (viroze, prehlade), to je znak da ste psihički preopterećeni i da je vaš imunosni sustav ozbiljno ugrožen.

Čini li vam se ponekad da ste vječno bolesni, premda liječnički nalazi ne upućuju na neku ozbiljnu dijagnozu. Naizgled vam nije ništa, ali vam neprestano curi nos, kišete, bole vas kosti, teško gutate… No to je samo početak, jer je prevelika količina stresa okidač i za brojne ozbiljnije bolesti koje nastaju upravo kao posljedica – oslabljenog imunosnog sustava.

Sindrom kroničnog umora

Znanstvenici nisu u potpunosti sigurni što sve pojam sindrom kroničnog umora obuhvaća, jer je riječ o stanju iscrpljenosti nepoznatog uzroka. Simptomi su bolovi u mišićima i zglobovima, kognitivne smetnje, fizička i mentalna iscrpljenost, manjak energije, osjećaj nelagode i pospanost, manjak motivacije, neraspoloženost i depresija. Dijagnoza se postavlja na osnovi većeg broja karakteristika, s time da je presudna mentalna i fizička iscrpljenost koja traje barem šest mjeseci.

Dakle, uobičajen umor, onaj koji se ‘liječi’ kvalitetnim snom, nije razlog za ‘alarm’. Za razliku od povremenog umora, kronični umor je svakodnevni i narušava kvalitetu života. Stručnjaci kažu kako ova vrsta umora pogađa deset posto ljudi u nekom dijelu života, a češće se javlja u žena. Najčešći uzroci kroničnog umora su, prije svega, stres, ali i manjak kretanja i neadekvatna prehrana.

Osim ovih uzroka, iza kroničnog umora mogu se skrivati i loše navike, poput ispijanja više od tri šalice kave dnevno ili energetskih napitaka, prevelik unos čokolade i gaziranih napitaka koji sadrže kofein prije počinka, pušenje te obilne mjesečnice, policistični jajnici, polipi na maternici, blaga alergija na hranu i pretilost.

Prepoznajte na vrijeme

Ako se kronični umor ne prepozna na vrijeme, mogući su, osim imunosnog, i ozbiljni poremećaji krvožilnog i živčanog sustava. Zato, ako osjećate simptome, svakako se javite liječniku i uvrstite u svoj život nove navike koje će vam pomoći da se bolje osjećate. Umjereno vježbanje, koje počinje blagim intenzitetom i postupno se povećava, zdrava prehrana, hobiji koji opuštaju i rad na duhovnosti neke su od dobrih metoda koje blagotvorno utječu na zdravlje.

Također, kvalitetan san je prijeko potreban za dobar osjećaj. Stručnjaci preporučuju osam sati spavanja, a ključnu ulogu igra i kvaliteta madraca i jastuka. Prije spavanja prozračite sobu i ne radite ništa što bi vam moglo prouzročiti stres. Ako imate priliku, tijekom dana odmorite se barem 20 minuta – to je vrijeme dovoljno da se tijelo napuni novom energijom i da dobijete polet za preostale dnevne izazove. Osjećate li umor, ni u kom slučaju ne posežite za slatkišima i ne tražite utjehu u visokokaloričnoj hrani, nego pojedite neko lagano voće i napijte se vode ili čaja.