Rast ekonomija Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je razine zabilježene prije izbijanja pandemije koronavirusa, unatoč posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, konstatira se u najnovijem redovitom ekonomskom izvješću Svjetske banke za Zapadni Balkan, u kojem stoji i da su izgledi tog dijela Balkana i dalje nepovoljni te se očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,6% u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javna ulaganja.

U analizi je ukazano i da se regija sada suočava s izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provedne reformi na strani ponude kako bi se postavilo temelje za održiviji i zeleniji rast.

-Zapadni Balkan je pokazao iznimnu otpornost, unatoč značajnim ekonomskim turbulencijama, izjavila je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, i dodala da zemlje regije, kako bi se i dalje uspješno nosile s olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, mogu ostvariti značajne rezultate provodeći reforme kojima se srednjoročno povećava produktivnost, kao što je ubrzanje regionalnih integracija, unaprjeđenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih ulaganja i otklanjanje prepreka koje ograničavaju udjel u radnoj snazi, osobito među ženama.

Inflatorni pritisci

U BiH se u tekućoj godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5%, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, te se i ove godine očekuje nastavak tog trenda. No, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko 5%, što je znatno iznad razine od prije pandemije koronavirusa.

Inflacija je, naime, na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najvišu razinu u protekla dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom ove, navodi se u izvješću uz konstataciju da je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u većini zemalja Zapadnog Balkana dosegla vrhunac krajem 2022., i to pod uticajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi uslijed usporavanja globalnog ekonomskog rasta.

No, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorjenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike. Više cijene naročito su se ozbiljno odrazile na kućanstva s niskim prihodima, što je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva, iako su zamjetni izvjesni pozitivni efekti univerzalnih programa državne podrške usmjerenih na ublažavanje posljedica energetske krize.

Prema izvješću, među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja, koja bi mogla negativno utjecati na prihode od izvoza i ograničiti doznake, i suženi fiskalni prostor, koji i dalje sputava podršku koju se može pružiti kućanstvima.

-Najsiromašnija kućanstva troše daleko veći postotak svojih prihoda na energiju i hranu, a to su upravo dvije stavke potrošačke koparice čije su cijene najviše porasle, ukazala je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od glavnih autorica izvješća.

Pojasnila je da navedeno znači da je povećanje stvarnih troškova života s kojim se suočavaju siromašniji građani zemalja regijedaleko veće no što bi se dalo zaključiti iz zvaničnih podataka o inflaciji mjerenoj kretanjem potrošačkih cijena.

-Pri definiranju djelotvornih politika kojima će se zaštititi manje imućne građane i potaći ekonomski rast bitno je uzeti u obzir promjenljivost stopa inflacije za različite vrste kućanstava, ukazala je ona.

I stopa zaposlenosti počela bilježiti pad

Unatoč rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporen je u drugoj polovini 2022. širom Zapadnog Balkana, navodi se, nadalje, u izvješću Svjetske banke iz koje ukazuju da je zaposlenost najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga.

Stopa zaposlenosti dostigla je u rujnu 2022. povijesno najvišu vrijednost od 47%, nakon čega je počela opadati.Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.

-Trenutna energetska kriza naglasila je potrebu ubrzanja zelene tranzicije širom Europe, pa tako i na Zapadnom Balkanu, riječi su Richarda Recorda, višeg ekonomista Svjetske banke i jednog od glavnih autora izvješća.

On je ukazao da je ključna polazna točka ubrzanje prelaska na utvrđivanje cijena emisija plinova s učinkom staklenika i povećanje obima primjene fiskalnih mjera namjenjenih zaštiti životne sredine kojima se građane i gospodarstvo potiče smanjivati svoj ugljenični intenzitet.

Jedna oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate u regiji je upravo energetska učinkovitost, konsttairano je u dokumentu.