Inflacija u BiH pada, ali još ćemo se načekati da padne ispod dva posto
Piše: Dragan Bradvica
Inflacija u Bosni i Hercegovini opustošila je džepove žitelja, a u kombinaciji drugim negativnim ekonomskim trendovima itekako usporila i dobar dio bh. ekonomije. Istina jeste kako su u proteklom razdoblju rasle i plaće, ali niti izbliza u mjeri da anuliraju inflaciju, odnosno da obični smrtnici drže glavu iznad vode.
Istina jeste kako je inflacija krajem godine usporavala (za posljednji mjesec za koji postoje podaci bila je 1,7 posto), ali ona je itekako i dalje prisutna. Naime, prognoze su kako će ukupna inflacija za 2023. godinu biti veća od sedam posto. Naravno, to je mnogo manje od onoga što što imali ranije (dvocifrena inflacija), ali i dalje mnogo više od onoga što bi nam trebao biti cilj, a to je inflacija na godišnjoj razini manja od dva posto.
Razina inflacije
Upravo je ovaj tjedan izašao podatak Eurostata koji pokazuju kako se inflacija u eurozoni na godišnjoj razini povećala s 2,4 posto u studenom na 2,9 posto u prosincu - što je značajno manje od vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022., ali još uvijek znatno iznad ciljane stope ECB-a od dva posto. Prognoze ECB-a predviđaju pad inflacije na 2,7 posto ove godine, pa 2,1 posto 2025., prije nego što 2026. padne na 1,9 posto.
Dakle, u zemlja od kojih itekako ovisimo (već je svima poznata doskočica da kada Njemačka zakašlje BiH dobije upalu pluća) situacija s inflacijom ne ide po planu. Uz to, spomenutoj Njemačkoj prijeti recesija, u problemima su i brojne druge najjače europske ekonomije.
A kakva je situacija s predviđenima u BiH? Prema anketi o inflacijskim očekivanjima koju provodi Središnja banka BiH očekivanja za tekuću godinu jeste da će inflacija biti 5,8 posto, a 2025. pada na 5,5 posto. Ono što je pohvalno jeste pad inflacije, ali ono što je itekako zabrinjavajuće za sve žitelje jeste što će i dalje biti debelo preko dva posto.
Izazovna godina
Jasno je kako BiH nije kriva za inflaciju koja ju je pogodila, nego je ona rezultat brojnih kriza (ponajprije posljedica odluka u pandemiji, pa onda i brutalne ruske agresije na Ukrajinu), ali to ne amnestira naše vlasti da ne čine ništa ili, u najboljem slučaju, čine jako malo.
Tako je i aktualna vlast nastavila dobro utabanim stazama stare i najprije se pobrinula za sebe i vojsku uhljeba, a ostatak žitelja ostavila na milost i nemilost tržišta, ali i raznih mešetara.
'Superhik vlast' gotovo sigurno neće biti dio bilo kakvog rješenja, a s obzirom na globalna kretanja i geopolitičke trzavice veliko je pitanje hoće li ove negativne ekonomske prognoze za Europu biti još i gore. Ono što se već sada može tvrditi jeste kako nas čeka još jedna vrlo izazovna ekonomska godina – u Europskoj uniji, a posebno u BiH.
