Govoreći u nedjelju na tiskovnoj konferenciji, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković osvrnuo se na političku situaciju te aktivnosti planirane za naredno razdoblje.

On je, među ostalim, predočio sporazume s Hrvatskom i Srbijom iz 2011. godine o, kako ih je okarakterizirao, 'isporučenom suverenitetu'.

 Konaković, naime, tvrdi da ti sporazumi pokazuju koliko su vlasti u BiH bile nonšalantne, nisu znale ili je u pitanju nešto drugo.

Tako je kao primjer naveo da prema sporazumu MUP RS-a ima pravo s MUP-om Srbije uspostaviti svaku saradnju, oformiti zajedničke timove, legalno i verificirano od strane BiH, a što su usvojila oba doma Parlamenta BiH. Kako je istaknuo ministar Konaković, kao tadašnji članovi Predsjedništva BiH, dokument je potpisao Željko Komšić, dok je Bakir Izetbegović glasovao za navedeni sporazum. 

- Susjednim zemljama isporučen je dio suvereniteta policijskih agencija BiH. Prema dokumentu, ako Srbija administrativno na vrijeme najavi posjet nekog policijskog tima, zabrana istog bi bila kršenje zakona. Najveća zamka je to što ugovorna strana ima pravo zaustaviti aktivnosti ako je povrijeđen suverenitet, pojasnio je Konaković, prema čijim riječima to ne bi bio problem da ta ugovorna strana nije Vijeće ministara BiH te bi, prema tome, za to trebali glasovati ministri iz RS-a. U dokumentu su navedeni i tzv. 'skriveni istražitelji'. Što se toga tiče, navodi se da policijska tijela mogu vršiti istrage u kojima će koristiti prikrivene istražitelje. 

- I on ima ovlasti na prostoru cijele BiH. Dakle, tamo gdje MUP RS ne može prijeći entitetsku liniju, može prikriveni istražitelj iz Srbije. Legalno vam može pokucati na vrata i reći vam da vas sumnjiče za nešto. I još mu tijela BiH moraju pomoći. I sve to s oružjem. A sve je to potpisao Komšić, zajedno s Izetbegovićem. Ovakvih je dokumenata mnogo. Ovo je isporučivanje suvereniteta BiH, ukazao je Konaković te najavio da će na sjednici Vijeća ministara BiH, održavanje koje je najavljeno za 31. srpanja, pokrenuti inicijativu da se taj sporazum poništi, odnosno da bude stavljen van snage sporazuma BiH i Srbije o policijskoj suradnji. To će, pak, zahtijevati pristanak ministara iz Republike Srpske, što, pak, nije izvjesno. Konaković je istakao da BiH iz tog vremena identičan sporazum o policijskoj suradnji ima i s Hrvatskom.

BiH je mjesto pod okriljem Sjevernoatlantske alijanse

Ministar je, među ostalim, govorio je o NATO putu naše zemlje uz najavu da će se uraditi sve kako bi se ona približila NATO-u, unatoč protivljenju iz RS-a. Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je prioritet, jasna je poruka ministra vanjskih poslova BiH, koji smatra da je  NATO summit u Washingtonu još jednom je pokazao koliko su važni sigurnost i mir, posebno u našoj zemlji, u kojoj je zaoštrena politička atmosfera. Unatoč negodovanjima vladajućih iz RS-a, Konaković tvrdi da prioritete neće mijenjati te da je BiH mjesto pod okriljem Alijanse. Kazao je da bi uvijek radije izabrao članstvo u NATO-u prije no članstvo u EU. 

- Kada bih birao, birao bih NATO prije no EU, jer BiH treba sigurnost i to bi liječilo sve balkanske rane. Rumunjska je najveći porast BDP imala u godini kada se počela pridruživati NATO-u jer su investitori osjetili sigurnost, rekao je.

Izlaz u zaobilaženju SDA

U osvrtu na činjenicu da četiri županije u FBiH u kojima vlast predvodi SDA nisu dale suglasnost na Reformsku agendu, zbog čega je dovedena u pitanje pomoć Europske komisije za BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ministar je iznio stav da je izlaz iz te situacije zaobilaženje SDA u tom procesu. 

- S najboljom namjerom da dokumenti prođu što širu usklađenost, Vijeće ministara BiH je reklo da županije budu u radnom tijelu, usvojen je Poslovnik koji kaže da se odluke mora donositi konsenzusom, no oni su zlorabili tu dobru volju. Trebamo hitno sjesti i pokušati naći neki novi model da zaobiđemo SDA, zaključio je Konaković.